{"id":11433,"date":"2015-12-20T18:24:58","date_gmt":"2015-12-20T17:24:58","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11433"},"modified":"2015-12-20T18:27:08","modified_gmt":"2015-12-20T17:27:08","slug":"hivzija-hasandedic-muslimanske-biblioteke-u-mostaru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11433","title":{"rendered":"Hivzija Hasandedi\u0107 &#8211; Muslimanske biblioteke u Mostaru"},"content":{"rendered":"<p>Za vrijeme 400-godi\u0161nje turske vladavine u Bosni i Hercegovini, Mostar je dao cijelu plejadu ljudi koji u svom rodnom mjestu podigo\u0161e spomenike trajne vrijednosti ili se istako\u0161e kao vrsni dr\u017eavnici i znanstveni radnici visokog kvaliteta.<\/p>\n<p>Uzre\u010dica: Ne ka\u017ei se u Mostaru u\u010den, jasno govori da je Mostar prednja\u010dio u nauci ispred svih mjesta Bosne i Hercegovine. To potvr\u0111uje i jedna narodna pjesma koja Mostarce naziva efendijama (titula koja se davala u\u010denim ljudima), a Viso\u010dane i Zeni\u010dane opan\u010darima i re\u0161etarima.<\/p>\n<p>\u0160ta su i koliko mostarski Muslimani uradili na znanstvenom polju do austro-ugarske okupacije 1878. godine, tj. koliko su djela napisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, ne mo\u017ee se ta\u010dno i potpuno utvrditi. U Arhivu Hercegovine, Zavi\u010dajnom muzeju Hercegovine, Provincijalatu hercegova\u010dkih franjevaca, kao i kod nekih privatnih osoba u Mostaru, nalazi se preko 1400 rukopisa, kompletnih i nekompletnih, od kojih su dobar dio napisali Mostarci. Godine 1950. iz Kara\u0111ozbegove biblioteke u Mostaru preneseno je u Gazi Husrev-begovu u Sarajevu vi\u0161e stotina rukopisa. Nekoliko rukopisa posjeduje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a neki, najvredniji mostarski rukopisi, nalaze se van granica na\u0161e dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ovdje tako\u0111er treba istaknuti da su mnogi, zbog nerazumijevanja zakopavali cijele biblioteke u zemlju, vjeruju\u0107i da je grijeh da se spale. Na taj na\u010din uni\u0161teni su brojni i va\u017eni rukopisi koji su svi odreda bili unikati.<\/p>\n<p>Za turske vladavine u Mostaru je osnovano vi\u0161e biblioteka koje su u svoje vrijeme imale zna\u010dajnu ulogu u \u0161irenju znanosti. Do knjige se u to doba te\u0161ko dolazilo, jer sve do 1866. u Bosni i Hercegovini nije radila nijedna \u0161tamparija u kojoj bi se \u0161tampale knjige na orijentalnim jezicima. Zbog toga su knjige nabavljane sa strane, zatim prepisivane i tako umno\u017eavane. Knjige su prepisivali i obrazovani i poluobrazovani ljudi. Sva ta manuscripta predstavljaju danas veliku vrijednost, jer pored raznovrsnosti materijala i bibliografskih podataka, mnoga od njih sadr\u017ee i razne veoma va\u017ene zapise i kronograme, a neki i originalne radove na\u0161ih ljudi koji su pisali i pjevali na orijentalnim jezicima. Me\u0111u ovim rukopisima nalaze se i autografi doma\u0107ih pisaca&#8230;<\/p>\n<p><em>Ovo je dio \u010dlanka o bibliotekama Mostara za vrijeme osmanskog perioda, a kojega donosimo u rubrici KNJIGE na na\u0161oj stranici.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za vrijeme 400-godi\u0161nje turske vladavine u Bosni i Hercegovini, Mostar je dao cijelu plejadu ljudi koji u svom rodnom mjestu podigo\u0161e spomenike trajne vrijednosti ili se istako\u0161e kao vrsni dr\u017eavnici i znanstveni radnici visokog kvaliteta. Uzre\u010dica: Ne ka\u017ei se u Mostaru u\u010den, jasno govori da je Mostar prednja\u010dio u nauci ispred svih mjesta Bosne i&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11434,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11433"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11437,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11433\/revisions\/11437"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11434"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}