{"id":11536,"date":"2016-01-19T11:45:26","date_gmt":"2016-01-19T10:45:26","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11536"},"modified":"2016-01-27T08:48:34","modified_gmt":"2016-01-27T07:48:34","slug":"robert-michel-mostar-1909","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11536","title":{"rendered":"Robert Michel &#8211; Mostar, 1909."},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><em>Nijemac, ro\u0111en u \u010ce\u0161koj 1876. g., Robert Michel, uveliko je doprinio popularizaciji Bosne i Hercegovine u Europi onog vremena. Bio je knji\u017eevnik s \u010dinom natporu\u010dnika u k.u.k. vojsci. Mostar je posje\u0107ivao dva put \u2013 prvi put 1898., kada je slu\u017ebovao u na\u0161em gradu i drugi put od 1907. \u2013 1909., kao ve\u0107 afirmirani knji\u017eevnik s brojnim novelama, romanima i dramama iza sebe. Pisac koji je do tad bio izuzetno popularan, iza 1945. g. pada u zaborav. Njegovo djelo \u02eeMostar\u02ee predstavlja neizmjerno bogatsvo istorijske ba\u0161tine, jer je u njemu predstavio Mostar, ljude i obi\u010daje kakvi su bili na po\u010detku dvadesetog stolje\u0107a u izvornom obliku. Umro je u Be\u010du 1957. g.<\/em><br \/>\n<em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak iz knjige u prevodu dr. Branka \u0160anti\u0107a,\u00a0 a cjelokupna knjiga o Mostaru onog vremena se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici staging.cidom.org pod rubrikom Knjige i \u010dlanci.<\/em><\/p>\n<hr \/>\n<p style=\"text-align: justify;\"><span style=\"text-decoration: underline;\">O haremima i pokopu<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8230;Tako raznolika i osobena je ljepota pojedinih harema. Svaki harem opet ima u svojim raznim dijelovima takvu raznoliku dra\u017e da je to te\u0161ko opisati rije\u010dima.<br \/>\nNajve\u0107i haremi nalaze se na izlaznim mjestima iz grada. Od divne \u0160ari\u0107a d\u017eamije harem se prote\u017ee sve do Ju\u017enog logora, i od ku\u0107a na Neretvi do padina Podvele\u017eja. Na sjevernom izlazu na glavnoj ulici kod mahale Fatima-kadune, prostire se jedan veliki harem, mjestimi\u010dno zasut odronom sa brda stolac. Na ovim grobljima sahranjuje se jo\u0161 i sada. Ipak, na njima ima tako skrovitih mjesta kao da nikada ljudska noga nije stupila na sveto tlo. Jo\u0161 je \u010darobnija ljepota onih harema koji se vi\u0161e ne koriste. Gotovo svaka d\u017eamija u gradu ima tako po jednu sablasnu ba\u0161\u010du mrtvih u svojim zidovima. Potpuno su bajkoviti ovi mali rajevi, kad u njima ima jo\u0161 i stabala, \u010dije kro\u0161nje ih obavijaju u tajanstvenu tamu. Jedan dragocjen primjer na\u0107i \u0107emo u zadnjem dijelu harema Dervi\u0161-pa\u0161ine d\u017eamije. Samo ono visoko stablo, zakovrljeno br\u0161ljanom do najtanjih krajeva grana, daje nezaboravnu sliku. Vrlo je zna\u010dajan i harem Lafine d\u017eamije. Nema u njemu nikakvih \u017ebunjeva osim nekoliko vitkih stabala. Na ovim stablima i na ba\u0161lucima divlji br\u0161ljan smjestio je naj\u010dudniji nakit. I pod \u0161irokim krunama starih oraha u haremu kod Dvizac d\u017eamije (Baba Be\u0161irove d\u017eamije) \u017ebunje je tako gusto da se u njemu skrivaju slavuji za svoje kliktave no\u0107ne snove.<br \/>\nI kako nam \u010dudno izgleda pogreb jednog muslimana, to \u017eurno brisanje tragova ljudskog postojanja. Tijelo umrlog se zamata u platno, nosi na jednoj jednostavnoj nosiljci (tabut). Nadmetanje, kojim se uvijek novi vjernici tiskaju da bi za nekoliko koraka na vlastitu ramenu ponijeli nosiljku, unosi u povorku neku \u010dudnu \u017eurbu. Za svaki korak koji neko u\u010dini nose\u0107i umrlog, opra\u0161ta se 40 grijeha. Uop\u0107e od \u010dasa kad mujezin sa munare objavi smrt pravovjernika pa do polaganja u grob, pro\u0111e samo nekoliko sati. \u0160tavi\u0161e, \u017euri se najradije takvim tempom da se umrli sahrani ve\u0107 jedan sat iza posljednjeg daha. Tijelo se jo\u0161 potpuno i ne ohladi, udovi se mogu jo\u0161 savijati i na taj na\u010din mo\u017ee se pokopati i u sjede\u0107em stavu. Kad umre siromah koji za pogrebne tro\u0161kove nije mogao ostaviti dovoljan iznos, \u010deka se sve dok se potreban novac ne sakupi. Ina\u010de se onaj koji premine uve\u010de, pokopa rano sljede\u0107eg jutra, a koji umre prije podne, najkasnije po podne. U me\u0111uvremenu dr\u017ee se pogrebne molitve i umrlog se pere, jer vjernik ni poslije smrti ne smije ne\u010dist stupiti pred Boga. I prije nego povorka po\u0111e, u\u010desnici na pogrebu izgovore jo\u0161 zajedni\u010dku pogrebnu molitvu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nijemac, ro\u0111en u \u010ce\u0161koj 1876. g., Robert Michel, uveliko je doprinio popularizaciji Bosne i Hercegovine u Europi onog vremena. Bio je knji\u017eevnik s \u010dinom natporu\u010dnika u k.u.k. vojsci. Mostar je posje\u0107ivao dva put \u2013 prvi put 1898., kada je slu\u017ebovao u na\u0161em gradu i drugi put od 1907. \u2013 1909., kao ve\u0107 afirmirani knji\u017eevnik s&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11537,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11536"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11566,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11536\/revisions\/11566"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11537"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}