{"id":11593,"date":"2016-02-01T17:55:12","date_gmt":"2016-02-01T16:55:12","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11593"},"modified":"2016-04-01T10:32:54","modified_gmt":"2016-04-01T08:32:54","slug":"salih-rajkovic-ponte-romano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11593","title":{"rendered":"Salih Rajkovi\u0107 – Ponte Romano"},"content":{"rendered":"

PONTE ROMANO<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

*NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Salih Rajkovi\u0107, a objavljen je u novembru 2001. godine.<\/em><\/p>\n

Kako je notorna la\u017e ruskog istori\u010dara Aleksandra Giljferdinga spasila Stari most od ru\u0161enja 1943. godine<\/strong><\/p>\n

U predve\u010derje turske mo\u0107i na Balkanu, Francuska je prva evropska dr\u017eava koja je u Travnik poslala konzula da \u0161pijunira tursku politiku. Rusija u Sarajevo \u0161alje konzula koji je bio rodom iz Petersburga (Lenjingrad) Aleksandra Giljferdinga, profesionalnog istori\u010dara. U Mostar dolaze: engleski, austrijski, italijanski i ruski konzul.<\/p>\n

U Sarajevu Giljferdinga nije zanimala graditeljska kultura jer je Rusija imala daleko ljep\u0161ih gra\u0111evina orjentalne provenijencije. Njega je zanimao Mostar sa poznatim Starim mostom na Neretvi. On je \u010ditao opise Starog mosta od stranih putopisaca i vidio crte\u017ee mosta jer tada nije bilo fotografija. Zamolio je Komandu mjesta u Sarajevu da mu ona omogu\u0107i posjetu Mostaru i da mu da askere (vojnike) koji \u0107e ga pratiti. Do Mostara se i\u0161lo preko planina, ali, ipak je bilo lak\u0161e kada je u\u0161ao u dolinu Neretve koja ga je do\u010dekala svojim plavetnilom. Mostar je ugledao iz Bijeloga Polja desetak kilometara sjeverno od Mostara, selo koje je imalo nekoliko visokih kamenih kula sa \u0107o\u0161kovima od kojih se isticala Alajbegovi\u0107a kula na tri boja. Znao je da su visoke kule stambeno-fortifikacioni objekti.<\/p>\n

U Mostaru je Giljferding sa pratnjom odsjeo u jedan han blizu Starog mosta. Rano se probudio i sunce je ve\u0107 obasjalo skamenjeni polumjesec i njegove kule \u010duvarice, koje su Rusa uz duboki uzdah podsjetile na utvrde srednjevjekovnih gradova. Dok je kora\u010dao lijevom obalom ugledao je han i kafanu \u201dEvropa\u201d ukra\u0161enu prozorima kao da je veli\u010danstvena gra\u0111evina renesanse, a takve je vi\u0111ao na Istoku i u Italiji. U\u0161ao je i kahved\u017eiji rekao kahvu. Iz kalajisane bakrene d\u017eezve sam je u bijeli fild\u017ean na \u010dijem je dnu polumjesec i zvijezda nato\u010dio mirisnu kahvu i sa se\u0107ije \u0107ertio lijepi skamenjeni polumjesec, Stari most na koga \u0107e za koji tren sti\u0107i. Glatka kamena kaldrma, \u010dista kao da je u najljep\u0161oj avliji, prihvatila je \u010dizme do\u0161ljaka. I kapija na samom ulazu na most bila je otvorena. Nekoliko askera gledalo je Rusa zbog njegove no\u0161nje, ali niko ga nije pitao odakle je. Kada je vidio dje\u010durliju koja po kamenom korkaluku (ogradi) mosta tr\u010de kao da ispod toga nije voda Neretve, pomislio je u sebi da su Mostarci kura\u017eniji od Rusa, a ranije je znao da sa mosta ska\u010du na glavu i na noge. Glatke kamene stepenice, po hrbatu mosta, zadivile su Rusa. Gledao je ne samo rijeku Neretvu nego i Hum i dolinu rijeke \u010dije se plavetnilo spaja sa nebom. Polagano je si\u0161ao ispod mosta na u\u0161\u0107e rijeke Radobolje, rukama je zahvatio vode i popio. Sjeo je i po\u010deo zapisivati do\u017eivljaj Mostara. U Dnevniku je podcrtao da je u Mostaru \u201drimski most\u201d i da takav kameni polumjesec turski graditelji ne bi mogli izgraditi. Da je malo bolje otvorio o\u010di mogao je ispod lijevog uzvodnog zavr\u0161etka mosta vidjeti u teneliji uklesanu godinu gradnje, arapskim brojkama 974. po Hid\u017eri ili po julijanskom kalendaru 1566. godinu.<\/p>\n

On kao pravoslavni mogao je u Staroj pravoslavnoj crkvi upitati sve\u0161tenika o mostu pa i o gradnji crkve. Konzuli su u\u010deni ljudi i trebalo bi da budu svjedoci istine, a ne da sami donose zaklju\u010dke bez provjere. Vrlo brzo je poslao izvje\u0161taj ruskoj vladi u kome je stajalo da je u Mostaru preko rijeke Neretve rimski most, \u0161to su moskovske gazete \u0161tampale kao senzacionalnu vijest, a svi strani konzuli u Rusiji javili su svojim vladama. Eto, Giljferding izmisli neistinu. Italijanske novine napisale su da je u Mostaru preko rijeke Neretve Ponte Romano \u0161to je oti\u0161lo u svijet, a austrijske su novine \u0161tampale u hiljade primjeraka da je u Mostaru R\u04e7mer Br\u00fccke.<\/p>\n

\"Stari<\/a><\/p>\n

Jedna od mnogobrojnih razglednica iz 1900-ih na kojoj stoji natpis Rimska \u0107uprija<\/em><\/p>\n

U Mostaru su se od 1878. godine pa sve do iza Drugog svjetskog rata u knji\u017eari i papirnici Pacher & Kisi\u0107 na Glavnoj ulici, danas Titovoj, prodavale fotografije Starog mosta, a na prvoj strani bilo je ispisano na nekoliko evropskih jezika: na njema\u010dkom, ma\u0111arskom, italijanskom, pa i Rimski most. Godine 1954. pokojni Franjo Hlava\u010dek, \u0161ef u biv\u0161oj Pacherovoj knji\u017eari darovao je Zavi\u010dajnom muzeju Hercegovine preko trideset kilograma razglednica ne samo Rimskoga mosta nego i na njema\u010dkom jeziku ispisane fotografije mnogih gradova Bosne i Hercegovine. Muzej je u vrijeme otvaranja 1955. godine, 14. februara u jednoj maloj vitrini izlo\u017eio dosta takvih fotosa \u0161to je posjetiocima bilo zanimljivo. Be\u010dki istori\u010dari \u010dudili su se Giljferdingu da on kao njihov kolega nije ustanovio istinu. No, Rusu je bilo dra\u017ee da su most gradili Rimljani, a ne Turci.<\/p>\n

Stari most je bio u najve\u0107oj opasnosti ru\u0161enja od 1566. godine za vrijeme \u010cetvrte neprijateljske ofanzive protiv NOV i POJ februara 1943. godine. Povla\u010de\u0107i se pred njema\u010dkim, italijanskim i kvislin\u0161kim snagama, Tito je kao Vrhovni komandant naredio da se iz prostora Dre\u017enice na Neretvi po\u0161alje jedna \u010deta partizana vi\u0161e mostarskog Rudnika mrkog uglja, kako bi neprijatelj zaklju\u010dio da \u0107e partizani napasti Mostar. No, strategija Titova samo je upla\u0161ila neprijatelja, jer je Mostar bio sna\u017ena ilegalna sila i nije ga trebalo napadati. Italijanska komanda, ugledav\u0161i partizane vi\u0161e Rudnika, naredila je da sve jedinice budu spremne za pokret prema jugu. Zvrcali su telefoni Mostar-Rim od koga je Mostarska komanda tra\u017eila ratno nare\u0111enje. \u201dPostavite pod sve mostove mine i kada po\u010dne napad partizana na Mostar dignite ih u zrak.\u201d Ali kako postaviti mine pod Stari most kada za to nema mogu\u0107nosti. Komandant Mostara naredio je da se u Stari most na obje strane, gdje je najdeblji, iskopaju rupe od \u0161est metara dubine i da se u njih postavi eksploziv. Te februarske no\u0107i, oko pono\u0107i u ku\u0107u Svete Miladina nogama su lupali karabinjeri i Svetina majka rekla je sinu da otvori vrata nepoznatim napada\u010dima. Bunovan, Sveto, \u010dim je otvorio vrata nekoliko baterija uprte su u njegove sanjive o\u010di. \u201dMiladine, odmah se obucite i sakupite radnike Komunalne op\u0107inske slu\u017ebe i po\u0107i \u0107ete sa nama.\u201d Od ku\u0107e do ku\u0107e, najprije u ku\u0107u Zelenike, najboljeg majstora za gra\u0111evine. Starac se spremio, a njegova je \u010deljad mislila da \u0107e ga Italijani strijeljati. Kada su do\u0161li na Stari most ispod \u010cardaka, jedan italijanski oficir koji je govorio na\u0161im jezikom, rekao je: \u201dMiladine, ovdje \u0107ete iskopati rupe duboke oko \u0161est metara.\u201d<\/p>\n

Sveto je pozvao Zeleniku i rekao mu da razbija kaldrmu mosta, \u0161to je pla\u010dnih o\u010diju majstor po\u010deo raditi. Ali, \u010dim je Zelenika iskopao rupe, propade sav materijal u duboku mostovnu jamu. Oko sedam sati ujutro, kada su se Italijani spremali da odu, iz Prije\u010dke \u010dar\u0161ije do\u0111e Salko Efica, gradona\u010delnik Mostara. Sa fesom na glavi i cigarom u ruci dr\u0161\u0107u\u0107im rukama pozvao je Miladina i rekao mu da ka\u017ee Italijanima da partizani ne\u0107e napasti Mostar i da se rupe u mostu zatrpaju. Italijanski oficir uljudno je pozdravio gradona\u010delnika Eficu na na\u0161em jeziku i rekao mu da je njima nare\u0111eno iz Vrhovne komande u Rimu. Efica je pru\u017eio ruku oficiru i rekao: \u201dPa, gospodine, Stari most je spomenik svjetskoga glasa i partizani ne\u0107e ru\u0161iti spomenik.\u201d \u010cim je do\u0161ao u op\u0107inu, gradona\u010delnik je pozvao Kre\u0161imira Loosea, \u0161efa Komunalne slu\u017ebe. Efica je bio blijed i uznemiren. Loose je odmah osjetio da ne\u0161to u gradu nije u redu.<\/p>\n

– Dragi Kre\u0161imire, ja sam svojim o\u010dima vidio na Starom mostu Italijane i komunalce Svete Miladina, ali kada sam vidio iskopane rupe s obje strane \u0107uprije, usne su mi zadrhtale, a srce ho\u0107e da pukne. Ti govori\u0161 italijanski i napisat \u0107emo moju punomo\u0107 pa oti\u0111i u Komandu Mostara i poka\u017ei komandantu punomo\u0107 i reci mu da gradona\u010delnik garantira da partizani ne\u0107e napadati Mostar.<\/p>\n

\"Stari<\/a><\/p>\n

Obilje\u017eeno mjesto na kojem su talijanski vojnici postavili mine (vidi se tamnije mjesto od ostalih pre\u010dki nogostupa)<\/em><\/p>\n

Kre\u0161imir je napisao punomo\u0107 i za \u010das stigao do zgrade Komande na Carini. Ulaz je \u010duvao vojnik \u010dija je pu\u0161ka bila du\u017ea od njega, a kada je \u010duo Looseov glas na italijanskom jeziku, brzo je dozvao de\u017eurnog oficira. Oficir je uveo kura\u017enog Mostarca Kre\u0161imira Loosea, gra\u0111evinskog in\u017einjera, prosjedom visokom komandantu. \u201dBon giorno Signor comandante!\u201d<\/em> Italijan se malo zbunio kada je \u010duo do\u0161ljaka koji perfektno govori italijanski. Pokazao mu je punomo\u0107 gradona\u010delnika u kojoj stoji da partizani ne\u0107e napasti Mostar i da se rupe na mostu zatrpaju. Komandant je nazvao Rim i otuda mu je jedan glas rekao da je u Mostaru preko rijeke Neretve ponte romano, rimski most, a stasiti Italijan odmah je pru\u017eio ruku Kre\u0161imiru i obojica su se zagrlili i sjeli da ispijaju neko jako pi\u0107e. Kre\u0161imir je tra\u017eio da dobije akt koga \u0107e odnijeti gradona\u010delniku i za tren je sve bilo onako kako je za most bilo najbolje. Nasmijan Loose u\u0161ao je u sobu gradona\u010delnika Salke Efice, zagrlio ga i predao mu na na\u0161em jeziku dopis italijanske komande mjesta da je most rimski i da se odmah sve rupe zatrpaju.<\/p>\n

Eto, i neistina ruskog istori\u010dara Aleksandra Giljferdinga pomogla je da se Stari most u Mostaru ne minira februara 1943. godine. Miladin, Zelenika i njegov sin An\u0111elko koji je ocu donio doru\u010dak, bili su presretni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

PONTE ROMANO   *NAPOMENA: Tekst koji slijedi napisao je Salih Rajkovi\u0107, a objavljen je u novembru 2001. godine. Kako je notorna la\u017e ruskog istori\u010dara Aleksandra Giljferdinga spasila Stari most od ru\u0161enja 1943. godine U predve\u010derje turske mo\u0107i na Balkanu, Francuska je prva evropska dr\u017eava koja je u Travnik poslala konzula da \u0161pijunira tursku politiku. Rusija…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11595,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11593"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11598,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11593\/revisions\/11598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}