{"id":11719,"date":"2016-04-08T07:47:59","date_gmt":"2016-04-08T05:47:59","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11719"},"modified":"2016-04-08T07:47:59","modified_gmt":"2016-04-08T05:47:59","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-hercegovacka-idila-1910","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11719","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca: Hercegova\u010dka idila, 1910."},"content":{"rendered":"<p><em>Putopisac Trevor Roy (1869. \u2013 1922.) posjetio je Bosnu i Hercegovinu 1910. godine, zajedno sa svojom suprugom. <\/em><em>Dvije godine ranije, kada je objavljena aneksija BiH, \u00a0zadesili su se na Cetinju. Tada je teritorij isto\u010dno od Sarajeva bila terra incognita. Samo dvije godine kasnije odlu\u010dili su se za jo\u0161 opse\u017eniju ekskurziju automobilom po na\u0161im krajevima. Tako se u njihovoj knjizi objavljenoj 1911. g. \u02eeMy Balkan tour\u02ee (Moje balkansko putovanje) na\u0161la zbirka putovanja i dogodov\u0161tina po Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.<\/em><\/p>\n<p><em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici <a href=\"http:\/\/staging.cidom.org\/\">staging.cidom.org<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u02eePola orijentalan, pola italijanski, a u potpunosti hercegova\u010dki, slikovit i monumentalan. Svaki kamen odaje rat i borbu. Nijedan grad u svijetu ne izjavljuje tako glasno, kao \u0161to to \u010dini ovaj,\u00a0 da duguje sebe, svoje porijeklo, svoju bit postojanja, borbama, ratu, utvrdama i silnoj agresiji,\u02ee ka\u017ee Asboth. U njegovim uskim ulicama laktovima se dodirujete s istim muslimanom, Jevrejom, ciganinom i kr\u0161\u0107aninom kao i u Sarajevu, s bezbroj minareta odzvanja mujezin.<\/p>\n<p>Po na\u0161em prvom posjetu hotelu u Mostaru i dobrodo\u0161lice, neo\u010dekivano prijatno smo se iznenadili; umjesto jadnog turskog hana, kojega smo o\u010dekivali \u010ditaju\u0107i o gradu, nai\u0161li smo na moderno zdanje, izgra\u0111eno od vlade i kojim je upravljao poduzetan Nijemac.<\/p>\n<p>Na\u0161 smje\u0161taj je veli\u010dinom sli\u010dio na kraljevski apartman, osvjetljen brojnim svije\u0107ama; sala za ru\u010davanje je bila \u017eivahna s uniformama; spojeni stolovi cijelom du\u017einom sale su bili u potpunosti zauzeti od oficira, od komandanta snaga pa nani\u017ee do zadnjeg zastavnika \u2013 blje\u0161tava masa svijetolo plavog i srebra.<\/p>\n<p>Mostar je hercegova\u010dka idila: orijentalni karakter muslimana je pomije\u0161an sa surovim juna\u0161tvom Rimljana; hladni Sjever prisilno pomije\u0161an s Jugom. \u02eeIz Mostara potje\u010du mo\u0107ni heroji od ma\u010da i pera, iz Mostara, doma sve umjetnosti i nauke,\u02ee da citiram rije\u010di Dervi\u0161 pa\u0161e. Grad se, u stvari, sastoji od jedne duga\u010dke ulice, jer gola brda prije\u010de ku\u0107ama da se \u0161ire na obje strane, pa su prisiljene na ravnice na oba kraja ulice.<\/p>\n<p>Neretva je premo\u0161\u0107ena s dva mosta, jedan je od \u010dvrste \u017eeljezne konstrukcije nedavno podignut za potrebe prometa, a drugi, najve\u0107i i i najljep\u0161i spomenik, ne samo za Mostar ve\u0107 i za cijeli Balkan, je \u010duveni jednolu\u010dni kameni \u2013 poznat kao \u02eeRimski most.\u02ee Postoji ne\u0161to bo\u017eansko u koncepciji ovog mosta \u2013 na\u010dinjen je samo s jednim lukom od pedesetipet stopa i vrhom na sedamdeset stopa od zelene vode. Gazi\u0161te je vrlo usko i putnik je za\u0161ti\u0107en s dva niska zida. Svaki njegov kraj \u0161tite male turske utvrde. Mnoga velika imena su navedena kao graditelji. Popularna slavenska ma\u0161ta voli pripisati gradnju Trajanu ili Hadrijanu, dok se muslimani, bijesni \u0161to se takvoj bogomdanoj inspiraciji i pomi\u0161lja pripisati porijeklo jednom kaurinu, pozivaju na sultana Sulejmana Veli\u010danstvenog kao graditelja. Vlasti se sada prepiru oko toga, jer, iako je sasvim jasno da je on rimskog dizajna \u2013 materijal je \u010disto muslimanski. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Hotel ima prelijepu poziciju, stoji na samoj obali zelenoplave vode, ispred njega je mali park; na klupe ispod debelih stabala, \u010dudna mje\u0161avina likova se skupljaju o podnevu kako bi u\u017eivali u hladovini: tuda prolaze austrijski oficiri na svom putu za hotel, svako malo umoran nosa\u010d \u010du\u010dne kraj svog tereta da se odmori na kratko, \u010dak i dostojanstveni musliman uspori za koju minutu kako bi se sklonio s jarkog sunca. Mostar posjeduje mnoge ljupke d\u017eamije, premda ni jedna nije tako lijepa kao velika d\u017eamija u Sarajevu, no ono \u0161to odu\u0161evljava putnike ovdje je \u0161to je ve\u0107ina ovda\u0161njih izra\u0111ena od klesana kamena. Najljep\u0161a je Kara\u0111ozbegova d\u017eamija, \u010diji je vitak minaret izra\u0111en od mekanog bijelog kamena, osmerokutna po obliku i vrlo gracioznog dizajna. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Mostarski bazar ni pribli\u017eno nije velik kao sarajevski, no usprkos tomu je isto\u010dnja\u010dki lijep, a u njemu se mogu kupiti mnoge zanimljive sitnice. \u0160irom Bosne i Hercegovine su vrlo tra\u017eeni predmeti od crnog drveta ukra\u0161eni umecima od srebra, \u0161tapovi za hodanje, ka\u0161ike, vilju\u0161ke, vaze itd., kao i predmeti od metala isto tako ukra\u0161eni srebrom \u2013 veoma sli\u010dni onima koji se mogu kupiti u \u0160panjolskoj, gdje je srebro zamijenjeno zlatom.<\/p>\n<p>Nesumnjivo naj\u010dudniji predmet u cijelom Mostaru je \u010dudna odje\u0107a koju nosi odre\u0111eni stale\u017e zamotanih \u017eena. Na prvi pogled neobi\u010dno zagonetno je prepoznati vrstu objekta koji se vu\u010de ulicom. Prihvataju\u0107i obja\u0161njenje da je u ogrta\u010du muslimanka, (jer nikada joj ne\u0107ete vidjeti vi\u0161e od nokta na prstu, ili mo\u017eda samo vrh nosa), va\u0161 sljede\u0107i napor je da analizirate ovu groznu no\u0161nju koja ju krije. Ogroman plavi ili crni ogrta\u010d od te\u0161kog ser\u017ea visi s nje od glave do pete, i upravo gdje pretpostavljate da bi joj moglo biti lice, ukazuje se vrsta ranoviktorijanske haube, stije\u0161njene u uspravan rascjep, napravljen od istog tamnog materijala. Kako vas mimoilazi , uo\u010davate da iz svakog uha (toliko blizu koliko se da ocijeniti) vise \u0161iroki rukavi; man\u0161ete su za\u0161ivene jedna za drugu i sastavljene na le\u0111ima.<\/p>\n<p>Pregledat \u0107ete mo\u017eda pola tuceta ovih nevjerovatnih likova prije nego \u0161to vam pravo rije\u0161enje enigme upadne u o\u010di, i \u010dudit \u0107ete se kako to ranije niste uo\u010dili. \u010cudnovato odijelo je u stvari ogroman vojni \u0161injel, dovoljno velik da odgovara nekom divu, a ima preveliku kragnu. Glava \u017eene podupire \u0161injel na mjestu gdje bi trebale stajati lopatice kaputa, tako da se zadnja strana vrata odmara na \u017eeninom \u010delu. Ranoviktorijanska hauba je u stvari velika kragna, izokrenuta i sastavljena, tako da str\u0161i naprijed ispred lica, potpuno skrivaju\u0107i osobu. Time su rukavi oslobo\u0111eni i budu\u0107i su nepotrebni, za\u0161iveni su na le\u0111ima kako ne bi smetali pri hodu. Jedino u Mostaru se ova \u010dudna \u017eenska odje\u0107a nosi.<\/p>\n<p>Ostali smo tri dana u Mostaru; upoznali smo grad dobro, ovo je bio, naime, na\u0161 tre\u0107i posjet. Postoji ne\u0161to prelijepo, tako nalik snu u ovom veselom malom mjestu, da se nikad ne bih umorio vra\u0107aju\u0107i mu se povremeno i provode\u0107i nekoliko dana u ovoj slikovitosti. Od svih gradova u Bosni i Hercegovini, Mostar je taj koji ostavio neizbrisiv trag u na\u0161im srcima i u na\u0161em sje\u0107anju.<\/p>\n<p>(sa engleskog: Tibor Vran\u010di\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Priredili: Ismail Braco \u010campara\/ Tibor Vran\u010di\u0107\/ Smail \u0160pago<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Putopisac Trevor Roy (1869. \u2013 1922.) posjetio je Bosnu i Hercegovinu 1910. godine, zajedno sa svojom suprugom. Dvije godine ranije, kada je objavljena aneksija BiH, \u00a0zadesili su se na Cetinju. Tada je teritorij isto\u010dno od Sarajeva bila terra incognita. Samo dvije godine kasnije odlu\u010dili su se za jo\u0161 opse\u017eniju ekskurziju automobilom po na\u0161im krajevima. Tako&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11720,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11719","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11719","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11719"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11719\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11721,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11719\/revisions\/11721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11719"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11719"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11719"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}