{"id":11724,"date":"2016-04-14T17:26:02","date_gmt":"2016-04-14T15:26:02","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11724"},"modified":"2016-04-14T17:26:02","modified_gmt":"2016-04-14T15:26:02","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-most-remek-djelo-koje-posramljuje-sve-arhitekte-svijeta-1890","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11724","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca &#8211; Most &#8211; remek djelo koje posramljuje sve arhitekte svijeta, 1890."},"content":{"rendered":"<p><em>Priznati ma\u0111arski pisac, politi\u010dar, a nadasve poznati putopisac J\u00e1nos de Asb\u00f3th, (1845. \u2013 1911.) pune \u010detiri godine je bio u pratnji ministra financija Benjamina K\u00e1llaya, kojemu je na upravljanje bila dodijeljena Bosna i Hercegovina, te je tako proputovao dosta zemalja na Balkanu. Ba\u0161 na inicijativu K\u00e1llaya je po\u010deo zapisivati detalje njihovih putovanja, a sve kako bi bolje upoznali Bosnu i Hercegovinu. U putopisu \u02eeAn official tour through Bosnia and Herzegovina\u02ee (Slu\u017ebeno putovanje Bosnom i Hercegovinom) izdanom 1890. g., navodi spomenike, istoriju i sje\u0107anja iz pro\u0161losti naroda, \u0161to spaja sa trenuta\u010dnim stanjem zemlje. Nezaobilazni dijelovi su bogatstvo i slikovita priroda zemlje.<\/em><\/p>\n<p><em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici <a href=\"http:\/\/staging.cidom.org\/\">staging.cidom.org<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Rasko\u0161na, ju\u017enja\u010dka vegetacija i polja duhana u cvatu prekrivaju cijelu dolinu, no uzaludno pogledom tra\u017eimo grad \u2013 osim par skladi\u0161ta municije ne vidimo ku\u0107e. Nailazimo na vojne barake i vojnike. Za\u0161to grad nije ovdje izgra\u0111en? Za\u0161to su osniva\u010di grada izbjegli ovu privla\u010dnu poziciju? Sve dok nismo stigli do ta\u010dke gdje ravnica prestaje i Podvele\u017eje se opasno pribli\u017eava Neretvi, a skoro dodiruje sto\u017easto brdo Hum na suprotnoj obali, i jednom jedinom duga\u010dkom uskom ulicom u\u0161li u Mostar. Za\u0161to ovdje? Iz sljede\u0107eg razloga: jer su Hercegovci oduvijek bili ratnici, \u010dak i dok jo\u0161 nisu bili Hercegovina. I samo nebo zna koje rase su nastanjivale ovu zemlju u predistorijsko doba kada su postavili prvi kamen za ljudsku nastambu. Bili su vojnici, veliki takti\u010dari i stratezi, koji nisu naseljavali ravnice, nego su zauzimali pozicije u uskim klancima, ba\u0161 kao \u0161to su to \u010dinili osniva\u010di i stanovnici malenog Vranduka u dolini Bosne, jedino \u0161to je ovdje zauzeta daleko va\u017enija pozicija. Naime, svako ko \u017eeli putovati od mora dalje unutar zemlje mora pro\u0107i ovom uskom ulicom, jer bi se u suprotnom morao vucarati po ovim nemogu\u0107im stjenovitim vrletima \u2013 trgovac natovaren svojim teretom ili okupator sa oru\u017ejem u rukama. Nema drugog prolaza ovuda. Ovaj stjenoviti prolaz izme\u0111u Podvele\u017eja i Huma, kojim dere Neretva, je jedini prolaz u zemlju iz pravca mora. [&#8230;] Sa svojom ogromnom du\u017einom ovo je jedina ulica izme\u0111u Podvele\u017eja i Neretve. Jedan red ku\u0107a prati granicu stjena koja se uzdi\u017eu iz vode, dok je drugi red naslonjen na obod brda. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Most je remek-djelo koje posramljuje sve arhitekte svijeta. Naredno predanje i danas postoji me\u0111u mostarskim muhamedancima: graditelj Rade, koji je bio me\u0111u ovda\u0161njim robljem, iskupio je svoju slobodu od Turaka putem ovoga mosta. Most se za vrijeme gradnje stalno ru\u0161io sve dok \u0161umska vila iz planina nije dala savjet pa je u temelje ugra\u0111en mladi ljubavni par. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Na desnoj obali, malo iznad stijena koja se uzdi\u017eu iz rije\u010dnog korita su mlinice, kolibe i ru\u0161evine oronulih ku\u0107a, sve to je zbijeno na uskom prostoru nevjerovatnih, neopisivih, romanti\u010dnih oblika i stanja, jedino mogu\u0107im na Istoku. Me\u0111u njima grane \u0161ipaka i smokava ma\u0161u svojim ju\u017enja\u010dkim li\u0161\u0107em, a rje\u010dica Radobolja izljeva sebe u Neretvu izme\u0111u ku\u0107a odmah tu u podno\u017eju pepeljasto-sivog sto\u0161ca Huma. Dvadeset jednostavnih kamenih mosti\u0107a premo\u0161\u0107uju ovaj tok. Jedna jedina velika gra\u0111evina nadvisuje cio ovaj sklop, no, na ve\u0107oj udaljenosti od obale. To je katoli\u010dka crkva, vrlo lijepa i velika gra\u0111evina, s prostranim dvori\u0161tem ispred nje i s grbom s dvoglavim austrougarskim orlom na njoj.<\/p>\n<p>Ako je ovaj dio Mostara siroma\u0161niji gra\u0111evinama, u o\u010dima to bogato nadomje\u0161ta bujna vegetacija, ba\u0161te pune cvije\u0107a, vinogradi i vo\u0107njaci \u2013 osvje\u017eavaju\u0107i prizor u podno\u017eju golog i pustog brda.<\/p>\n<p>Period kada je Mostar osnovan i koje ime je imao u pro\u0161losti je jo\u0161 zagonetka. Mnogo je onih koji su tra\u017eili stari Anbdetrium i Bistuas u ovom gradu, me\u0111utim, nedavna istra\u017eivanja smje\u0161taju ove anti\u010dke gradove dalje na zapad. Drugi povezuju njegovo ime sa slavonskom rije\u010di \u02eemost\u02ee, a sam grad s \u02eepons vetus\u02ee (stari most latinski). U starim italijanskim dokumentima spominje se kao \u02eeUmove id est Mosaro\u02ee i kao Mosarum. Umove ima nekakvu vezu sa zemljom Chlum (humskom). [&#8230;] Chlum, Hlum i Hum, stoji i ime mostarskog brda. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Ljudi imaju vi\u0161e ju\u017enja\u010dki izgled, njihove sanjala\u010dke o\u010di, njihova gusta sjajna crna kosa, njihove zaobljene figure i pokreti, sve to pokazuje ju\u017enja\u010dko. Muslimanska populacija, i mu\u0161karci i \u017eene, po svojim no\u0161njama se ne razlikuju od onih u Bosni, jedino su lica u \u017eena vi\u0161e sakrivena. Veo koji pokriva \u010dak i o\u010di, ovdje nije na\u010dinjen od istog mekanog materijala, nego od \u010dvrstog, \u010desto i od bar\u0161una. Me\u0111utim, me\u0111u kr\u0161\u0107anima, a posebice me\u0111u pravoslavnima, no\u0161nja je vi\u0161e nalik na crnogorsku, tako da je sli\u010dnost neosporna. Ovda\u0161nje \u017eene su lijepe, imaju vitak i gibak stas, njihove skladno isklesane figure. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Postoji jo\u0161 razlika. U Mostaru smo susreli europsku civilizaciju. Na\u0161 doma\u0107in i njegova ljupka \u017eena Talijanka, ugostili su nas europskom udobno\u0161\u0107u i sjajem u njihovoj ku\u0107i na dva kata, tako da nam se \u010dinilo da smo nakon brojnih oskudica na na\u0161im putovanjima kona\u010dno stigli u raj. Ispod na\u0161ih prozora svirala je vojna kapela. [&#8230;]<\/p>\n<p>(sa engleskog: Tibor Vran\u010di\u0107)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Priredili: Ismail Braco \u010campara\/ Tibor Vran\u010di\u0107\/ Smail \u0160pago<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Priznati ma\u0111arski pisac, politi\u010dar, a nadasve poznati putopisac J\u00e1nos de Asb\u00f3th, (1845. \u2013 1911.) pune \u010detiri godine je bio u pratnji ministra financija Benjamina K\u00e1llaya, kojemu je na upravljanje bila dodijeljena Bosna i Hercegovina, te je tako proputovao dosta zemalja na Balkanu. Ba\u0161 na inicijativu K\u00e1llaya je po\u010deo zapisivati detalje njihovih putovanja, a sve kako&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11725,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11724"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11726,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11724\/revisions\/11726"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11725"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}