{"id":11728,"date":"2016-04-21T12:34:23","date_gmt":"2016-04-21T10:34:23","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11728"},"modified":"2016-04-21T12:34:23","modified_gmt":"2016-04-21T10:34:23","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-mostar-na-blagoslovljenom-mjestu-1891-g","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11728","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca &#8211; Mostar na blagoslovljenom mjestu, 1891. g."},"content":{"rendered":"<p><em>Borave\u0107i u na\u0161em gradu svega sedam mjeseci, Carlu Peezu bija\u0161e dovoljno da se u njega trajno zaljubi i da usto napi\u0161e remek-djelo o njemu. Jer, brojne su knjige i monografije o Mostaru, ali tako studiozno, s toliko detalja o gradu, nikome ne po\u0111e za rukom opisati ih, pa ni ro\u0111enim Mostarcima. Djelo pod nazivom \u201eMostar und sein Culturkreis \u2013 ein St\u00e4dtebild aus der Hercegovina\u201c je objavljeno u Lepzigu 1891. g., a prijevod djela pod nazivom \u201eMostar i njegova kultura \u2013 Slika jednog grada u Hercegovini\u201c, je djelo na\u0161eg velikog mostarskog graditelja Miroslava Loose-a i to u dva navrata, 1946. i 1951. g. U svojoj je knjizi Peez opisao svaki kutak grada i okolice i to ne na osnovu pri\u010da pojedinih ljudi, ve\u0107 obilaskom terena. Malo je i ro\u0111enih Mostaraca koji su bili na Humu, na Vele\u017eu, na Borcima, na Stjepangradu, a Peez je sve to obi\u0161ao. S velikom nadareno\u0161\u0107u za detalje, na skoro likovni na\u010din je oslikao grad, stanovnike, obi\u010daje, no\u0161nju\u2026 Usto je koristio brojnu literaturu, \u010dak 36 do tada objavljenih knjiga o Mostaru. Mnoge su zanimljivosti (ina\u010de malo znane) pobrojane u tom kapitalnom djelu mostarske povijesti. Tako navodi da Mostar le\u017ei na istoj geografskoj du\u017eini kao Stockholm ili Brindisi, te da su vodopadi Niagare ili grad Marseille na istoj geografskoj \u0161irini kao Mostar.<\/em><\/p>\n<p><em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici <a href=\"http:\/\/staging.cidom.org\/\">staging.cidom.org<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Op\u0107enito se dr\u017ei da je isto\u010dna obala (grada Mostara op. a.) zdravija zato je od bogatijeg svijeta nastanjena. [&#8230;] U ovoj \u010detvrti grada se odvija trgovina, nastanjeni su \u010dinovnici i oficiri, a u ovom se dijelu odigrao i dobar dio povijesti Mostara.<\/p>\n<p>Ako isto\u010dnoj obali spada pro\u0161lost i sada\u0161njost, onda na desnoj strani Neretve le\u017ei budu\u0107nost grada \u2013 veliki prostor za podizanje stambenih zgrada i za razne ustanove.<\/p>\n<p>Predstavlja nam jedan nepoznati Mostar iz onog doba, kojega okru\u017euju \u201ebrdske padine s poljima kukuruza i duhana\u2026\u201c Opisuje Radobolju \u201ekao \u010dili potok\u201c, koji dok se ne ulije u Neretvu, prolazi \u201eispod dvadeset vanredno slikovitih starih mosti\u0107a\u201c. Nazna\u010duje Rodo\u010d i Cim kao glavne proizvo\u0111a\u010de gro\u017e\u0111a i duhana. Objelodanjuje podatak da je kod Skakala bio otvoren ugljenokop lignita, koji je kasnije zatvoren i premje\u0161ten pola sata (hoda) prema sjeveru u Suhidol. Karakterizira Hercegovca kao \u0161tedljiva, koji \u201esvaki izdatak, pa i najmanji, bri\u017eljivo promisli i pripravi\u2026Pri tome stara \u010darapa igra tradicionalnu ulogu\u2026 Naprotiv, Hercegovac ne poznaje \u0161tedljivosti kad se radi o nakitu njegove \u017eene i preuzimlje znatne izdatke na sebe, da joj prsluk da ukrasiti te\u0161kim zlatnim vezivom ili da joj jednu ogrlicu, jedan Diadem od sto i vi\u0161e zlatnika objesi\u2026Pa i turski mu\u0161ki svijet ne prezire bogato obla\u010denje\u201c.<\/p>\n<p>[&#8230;] Ovda\u0161nji Muhamedanac sam sebe s oholo\u0161\u0107u nazivlje \u02eepravim Tur\u010dinom\u02ee, do\u010dim Osmanlije i strani Muhamedanci imaju nadimak \u02eeturku\u0161a\u02ee ili \u02eeOsmanlija\u02ee[&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Kr\u0161evite stijene Hercegovine uokviruju na pojedinim mjestima oaze, kojih plodnost sva o\u010dekivanja prelazi. Sami Mostar le\u017ei na jednom ovakom blagoslovljenom mjestu, ovdje uspijeva odli\u010dno vino; lovorika, mirta, \u0161ipak i smokva prezimljuju u slobodi. I druge korisne biline dosti\u017eu ovdje mo\u0107ne dimenzije; kod Mostara raste crveni luk zvan arpad\u017eik, koji se izvozi daleko u Hrvatsku i Dalmaciju. Izgleda, da se \u017eeli ovdje udoma\u0107iti ri\u017ea, maslina i naran\u010da; bar su prvi poku\u0161aji zasa\u0111ivanja dobre uspjehe i pro\u0161irenje je kulture uspjelo.<\/p>\n<p>U Hercegovini je duhan oko godine 1720. uveden iz Rumelije. Njegova kvaliteta se vrlo cijeni. Najbolje vrste rastu u okolici Trebinja, nadalje oko Ljubu\u0161kog, onda u okolici Mostara kod Rodo\u010da, na Bro\u0107nu. U Hercegovini igra duhan, prema uspore\u0111enju Asboth-a onu va\u017enu poljoprivrednu ulogu.<\/p>\n<p>Na ju\u017enom kraju grada le\u017ei Duhanska tvornica, vlasni\u0161tvo Zemaljskog erara. U velikim je omjerima zasnovana, te se mo\u017ee uzornom ozna\u010diti. Podignuta je 1880. i stoji od 1885. u parnom pogonu. Plo\u0161tina tvornice iznosi 10 200 m\u00b2; zaposlila je 1888. g. ukupno 318 radnika od tog 99 mu\u0161kih i 219 \u017eenskih. Prvi su sviju vjera, potonji isklju\u010divo kr\u0161\u0107anke. Radne su prostorije vrlo svijetle i \u010disto se dr\u017ee, i lijepi oblici djevojaka, koje sve imaju slikovite no\u0161nje, sa fesom na glavi, pri radu sjede, pru\u017eaju neprispodobiv pogled. Nekoje nose kovani novac pa i dukate i stare turske zlatnike na fesu i oko vrata. Svi radni stolovi oki\u0107eni su cvije\u0107em, \u0161to daje po temelju suprotan izgled radnim dvoranama na\u0161ih tvorni\u010dkih radnica, da \u010dovjek vjeruje, da je ovdje rad zabava. Pri tome izdr\u017eavaju djevojke svoje siroma\u0161ne obitelji svojim, za orientalne prilike, znatnim pla\u0107ama. Nema spretnijih i marljivijih radnika i radnica nego li je ovaj mladi nara\u0161taj, od kojih se pri redovitim prilikama toliko prima, koliko ih se javi. Lijepo je vidjeti, kako \u017eurno zavijaju rukama tuljke cigareta. Posao leti pod njihovim prstima i za kratko je vrijeme 1 000 tuljaka puno, a po tome se njihov rad mjeri.<\/p>\n<ol start=\"1888\">\n<li>proizvela je tvornica 2 773 metri\u010dkih centi duhana za pu\u0161enje i ni\u0161ta manje od 6 127 000 cigareta. Od toga je 4 000 metri\u010dkih centi prispjelo za otpremu. Tvornica je izra\u0111ivala samo hercegova\u010dki duhan, od kojih najbolje vrste uspijevaju kod Trebinja i u Kotaru Ljubu\u0161ki (kod \u0160ume, Vitine itd.). Koje je dimenzije sadnja duhana poprimila, vidi se iz toga, da je ukupna \u017eetva hercegova\u010dkih kotareva 1888. iznosila 31 000 m. c. Od \u010dega je mostarski Kotar dao 5 000 q.<\/li>\n<\/ol>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Priredili: Ismail Braco \u010campara\/ Tibor Vran\u010di\u0107\/ Smail \u0160pago<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Borave\u0107i u na\u0161em gradu svega sedam mjeseci, Carlu Peezu bija\u0161e dovoljno da se u njega trajno zaljubi i da usto napi\u0161e remek-djelo o njemu. Jer, brojne su knjige i monografije o Mostaru, ali tako studiozno, s toliko detalja o gradu, nikome ne po\u0111e za rukom opisati ih, pa ni ro\u0111enim Mostarcima. Djelo pod nazivom \u201eMostar&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11729,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11728","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11728"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11728\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11730,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11728\/revisions\/11730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}