{"id":11804,"date":"2016-06-27T07:21:46","date_gmt":"2016-06-27T05:21:46","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11804"},"modified":"2016-06-27T07:21:46","modified_gmt":"2016-06-27T05:21:46","slug":"mostar-ocima-stranih-putopisaca-africko-sunce-u-mostaru-1903-g","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11804","title":{"rendered":"Mostar o\u010dima stranih putopisaca: Afri\u010dko sunce u Mostaru, 1903. g."},"content":{"rendered":"<p><em>Objavljivanje ove knjige mo\u017eemo zahvaliti na\u0161em \u010dovjeku dr. Izetu Muratspahi\u0107u, koji je, \u017eive\u0107i i rade\u0107i u \u0160vedskoj, sasvim slu\u010dajno saznao za postojanje knjige pod nazivom \u02eeGenom Bosnien och Hercegovina\u02ee (Kroz Bosnu i Hercegovinu) potpuno nepoznatog autora, \u0160ve\u0111anina Augusta Heimera, napisanu daleke 1904. g. Toliko mu se svidjela da je odlu\u010dio prevesti i tako je predstaviti na\u0161oj javnosti. Ina\u010de dr August Heimer (1863. \u2013 1930) je ovu svoju knjigu napisao nakon sudjelovanja na devetom me\u0111unarodnom kongresu geologa u Be\u010du od 20 \u2013 27 avgusta 1903. godine. Heimer je objavio svoja zapa\u017eanja iz Bosne i Hercegovine, kombiniraju\u0107i ih i s geografskim, geolo\u0161kim, etnografskim i historijskim \u010dinjenicama koje je pribavio iz be\u010dkih izvora. Heimer je, pored prelijepih predjela i neobi\u010dne kulture, uo\u010dio i pregr\u0161t zanimljivih situacija koje je zapisao u svoju knjigu. Mostar ga je odu\u0161evio i vrlo detaljno ga je opisao uz predo\u010davanje brojnih sitnica koje su mu zapale za oko.<\/em><\/p>\n<p><em>Ovdje \u0107emo navesti samo jedan zanimljiv isje\u010dak koji se odnosi na Mostar, a cjelokupna knjiga se mo\u017ee pro\u010ditati i downloadirati na stranici <a href=\"http:\/\/staging.cidom.org\/\">staging.cidom.org<\/a><\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Mostar je hvaljen od svih putopisaca i od turista, [&#8230;] me\u0111utim, te\u0161ko je re\u0107i gdje se ta slavljena ljepota zapravo nalazi. \u010cini se da nema ni\u010deg drugog do golog stijenja, sjajnog safirskog neba i zelene vode te poduga\u010dki Mostar sa svojih 2 000 ku\u0107a zbijenih izme\u0111u kra\u0161kih masiva Huma i Podvele\u017ea. On nije nikad bio ne\u0161to drugo osim mali provincijski grad, nije nikad vidio neke velike doga\u0111aje i nema nikakve historije. To je sasvim prosto \u02eemostni grad\u02ee, tamo gdje je bio najprikladniji prelaz preko Neretve.<\/p>\n<p>Mostar je, pored toga, i \u0161to se klime ti\u010de vrlo neugodno mjesto boravka. Na ulicama pr\u017ei u toku najve\u0107eg dijela godine afri\u010dko sunce i oduzima \u017eelju svake \u0161etnje i izleta. Za vrijeme oba septembarska dana pro\u0161le godine bila je temperatura oko 42\u00b0C. Ve\u010deri ne nude nikakvu svje\u017einu ili novu snagu, a na koncu avgusta napadaju \u02eepopada\u010di\u02ee, ranije pomenuti sitni komarci, i ljudima prave patnju. Ako nekad bude o\u0161tra zima, dolazi znatno do izra\u017eaja hladno\u0107a, posebno me\u0111u kamenim zidovima, te \u017eitelji cvoko\u0107u u svojim stanovima kojima \u010desto nedostaju kaljeve pe\u0107i. Jo\u0161 stra\u0161nije se to osje\u0107a kad bura &#8211; sjevernoisto\u010dni vjetar &#8211; s golih kra\u0161kih planina s pusto\u0161nom silinom \u0161i\u0161a nad gradom.<\/p>\n<p>Usprkos tome, Mostar ima tako mnogo interesantnog i lijepog za ponuditi da se stranac nikad ne\u0107e pokajati za svoju posjetu tom gradu. On je smje\u0161ten na obje strane Neretve. Glavni dio na lijevoj obali Neretve presje\u010den je po du\u017eini dvjema ulicama, Sauerwaldovom i Glavnom. Ku\u0107e su od kamena i uglavnom u dalmatinskom i talijanskom stilu. U toku posljednjih godina izgra\u0111en je jedan dobar dio modernih evropskih zdanja. Stare ku\u0107e su obi\u010dno okrenute svojom zabatnom stranom bez prozora prema ulici ili sokaku i svaka ima svoju malu ba\u0161\u010du ogra\u0111enu visokim zidom.<\/p>\n<p>Hercegova\u010dki glavni grad ne pati od nedostatka interesantnih i idili\u010dnih mjesta. Me\u0111u prvim koje \u0107emo pomenuti je \u010dar\u0161ija sa oko 500 prodajnih du\u0107ana. Iako ona stoji znatno iza trgova\u010dkog kvarta u Sarajevu, mo\u017ee se tu kupiti jeftino svakojakih lijepih stvari, npr. vezova, ukra\u0161enih radovima iz Livna, \u0107ilima, glinenog posu\u0111a i drugog. Kroja\u010dka ulica, tamo gdje se izra\u0111uju prekrasne zlatom vezene no\u0161nje, koje nose bogati Hercegovci, posebno je vrijedna posjete. Kao u Italiji radi se ovdje vani otvoreno na ulici. Usred \u010dar\u0161ije na jednom slobodnom mjestu nalazi se originalna kafana koju stranci zovu \u02eeKafe Luft\u02ee (Kafana Zrak) u jednom paviljonu otvorenom sa svih strana stoje klupe, a na otvorenoj ugljanoj vatri sprema kafed\u017eija odli\u010dnu kafu. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Za vrijeme na\u0161e dalje \u0161etnje kroz tijesne tihe sokake u \u010detvrti Zahumje, o\u010daralo nam je o\u010di divno zelenilo koje se tu posvuda javlja. Slijedili smo jedan dio toka rijeke Radobolje koja snabdijeva vodom novi mostarski vodovod i protje\u010de pored vi\u0161e malih kafanskih ba\u0161\u010da. Zavirili smo u jednu od njih koju je posjedovala jedna Njemica, a \u010diji \u010dovjek je bio vodnik I klase u Mostaru. Tamo smo dobili dobru \u010da\u0161u piva koje je hla\u0111eno u ovoj ledenoj rje\u010dici. Jedan dud s ogromnim obujmom zasjenio je ba\u0161\u010du i ku\u0107u u \u010dijoj gostinskoj sobi su mnogobrojne lastavice imale svoja gnijezda, pa lete unutar i vani. To je jedna lijepa osobina kod isto\u010dnja\u010dkog naroda da se me\u0111u njima nikad ne doga\u0111a mu\u010denje \u017eivotinja, da se nikad ne proganjaju ili zatvaraju ptice, nikad ne preoptere\u0107uju konji i druge tegle\u0107e \u017eivotinje preko njihovih mo\u0107i. \u010cesto su oni stupali u sva\u0111u s doseljenim Italijanima koji po svom doma\u0107em obi\u010daju ne mogu gledati pticu, a da ona ne le\u017ei ispr\u017eena na tanjurima pred njima. Vlada je smatrala tako\u0111er da mora preduzeti mjere za za\u0161titu \u017eivotinja. I mada gomile ptica grabljivica s be\u0161umnim mahanjem krila lebde iznad Mostara, ipak ove ba\u0161\u010de daju krov nad glavom jo\u0161 jednom broju kliktavih ptica pjeva\u010dica i za vrijeme blagih proljetnih no\u0107i mo\u017ee \u010dovjek usred grada \u010duti stotine slavuja kako pjevaju. Pravi ba\u0161\u010danski dio grada nalazi se du\u017e desne obale Neretve gdje voda Radobolje pada u jednom malom vodopadu. Mnogobrojni mali rije\u010dni rukavci navodnjavaju kukurzna i duhanska polja i stvaraju \u010darobne ba\u0161\u010de u kojima zriju smokve i \u0161ipci. Jo\u0161 jedno posebno idili\u010dno mjesto preostaje mi ovdje da pomenem. Neretva ima velike \u0161pilje, o\u010digledno nekad izdubljene rijekom, a u njima i ba\u010d\u0161ama iza njih postavljena je pivnica. Tamo je divno svje\u017ee i \u010dovjek se osje\u0107a dobro raspolo\u017een. To \u010dine tako\u0111er i stotine lastavica koje ne haju\u0107i za ljude lete unutar i vani, a imaju svoja gnijezda u prostoriji. Odavde se tako\u0111er ima divan pogled nad Neretvom \u010dija se divlja ljepota ba\u0161 u gradu najbolje isti\u010de. [&#8230;]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[&#8230;] Mostarske ulice su u dobrom stanju i toliko \u010diste koliko je to uop\u0107e mogu\u0107e s tolikim brojem tegle\u0107ih \u017eivotinja koje dnevno idu po njima. Cijeli karavani dolaze sa sela sa svim mogu\u0107im vrstama robe. \u017dene tjeraju ulicama stada ovaca i koza, a istovremeno su zaokupljene pletenjem. Nagla\u0161ene ljepote &#8211; osim figure &#8211; ne vidi se me\u0111u ovim \u017eenama sa sela. One su naj\u010de\u0161\u0107e vrlo preplanute ko\u017ee i imaju prljavu odje\u0107u, ali nijedna nije bez ogrlice od srebrenjaka ili staklenih i \u0107ilibarskih perli. \u010cak i na glavi nose dijademu, skupocjene ukosnice i kovani novac, \u010desto majstorski spojene u mnoge male pletenice. Neurednost odje\u0107e bi se mogla objasniti nesta\u0161icom vode koja vlada u brdskim podru\u010djima, budu\u0107i da toga nema u onim krajevima gdje se ima dobar pristup vodi. Me\u0111utim, nedjeljna odje\u0107a je uvijek uredna i rublje je lijepo izvezeno u ju\u017enoslavenskim mustrama. [&#8230;]<\/p>\n<p>[&#8230;] Podru\u010dje oko Mostara je bogato interesantnim mjestima. Jedan izlet koji naro\u010dito ne bi smjeli zanemariti lovci, je izlet na Mostarsko blato, ime koje je otprilike sli\u010dno neuspjelo kao ime mo\u010dvara za na\u0161a velika norlandska jezera, budu\u0107i da i kad se ono u toku ljeta tako\u0111er djelimi\u010dno isu\u0161i, pokazuje ipak naj\u010de\u0161\u0107e plavu jasnu vodenu povr\u0161inu, kao jedno alpsko jezero, a obuhvata podru\u010dje od 30 km2. Put do tamo vodi kroz tipi\u010dni kra\u0161ki pejza\u017e. Samo na jednom mjestu vidi se na osobno iznena\u0111enje park mladih hrastova i drugog listopadnog drve\u0107a. To je privatno vlasni\u0161tvo koje je radi za\u0161tite od koza ogra\u0111eno. Ovo predstavlja najbolji dokaz da se kra\u0161ko zemlji\u0161te, barem na za\u0161ti\u0107enim mjestima od bure, mo\u017ee s uspjehom zasa\u0111ivati, ako se samo mogu za\u0161tititi mladi zasadi od njihovih \u010detverono\u017enih smrtnih neprijatelja.<\/p>\n<p>Kasnije, kad cesta pravi jedan zaokret nalijevo, otvara se veli\u010danstven pogled na Mostarsko blato. Ono je sjeverno i isto\u010dno ome\u0111eno stijenama litica koje se gole i puste obaraju okomito do vodene povr\u0161ine. Ju\u017eno imamo jedan duga\u010dak obronak \u0161umovitog planinskog grebena Trtre. Plodno tlo pokraj jezera daje \u017eitarice, vino, duhan i raznovrsno vo\u0107e. U selima koja se nalaze zbijena jedno uz drugo \u017eive samo katolici. Dodu\u0161e, na ju\u017enoj obali jezera stoje jo\u0161 \u017eivopisne ruine jedne d\u017eamije, prekrivene gustom poviju\u0161om, ali muslimani su se izgubili. [&#8230;]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Priredili: Ismail Braco \u010campara\/ Tibor Vran\u010di\u0107\/ Smail \u0160pago<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Objavljivanje ove knjige mo\u017eemo zahvaliti na\u0161em \u010dovjeku dr. Izetu Muratspahi\u0107u, koji je, \u017eive\u0107i i rade\u0107i u \u0160vedskoj, sasvim slu\u010dajno saznao za postojanje knjige pod nazivom \u02eeGenom Bosnien och Hercegovina\u02ee (Kroz Bosnu i Hercegovinu) potpuno nepoznatog autora, \u0160ve\u0111anina Augusta Heimera, napisanu daleke 1904. g. Toliko mu se svidjela da je odlu\u010dio prevesti i tako je predstaviti&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11805,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11804"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11806,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11804\/revisions\/11806"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11805"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}