{"id":11853,"date":"2016-10-09T11:19:28","date_gmt":"2016-10-09T09:19:28","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11853"},"modified":"2016-10-09T11:19:28","modified_gmt":"2016-10-09T09:19:28","slug":"sestre-berta-i-marija-bergman-pionirke-zenskog-obrazovanja-u-bih-bez-ulice-bez-spomena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11853","title":{"rendered":"Sestre Berta i Marija Bergman &#8211; pionirke \u017eenskog obrazovanja u BiH, bez ulice, bez spomena"},"content":{"rendered":"<p>Godine 1905. u mostarsku Veliku gimnaziju (danas Gimnazija Mostar) po prvi put su upisane djevoj\u010dice. Bile su to Berta (1892-1945) i Marija Bergman (Marie Bergmann; 1894-1987). Trebalo je pro\u0107i pet godina do sljede\u0107eg upisa djevoj\u010dica u mostarsku gimnaziju, a tek je 1913. prvi razred zavr\u0161ila djevoj\u010dica rodom iz Mostara.<\/p>\n<p>Pionirsko mjesto u povijesti mostarskog, ali i bosanskohercegova\u010dkog obrazovanja, Marija i Berta Bergman duguju roditeljima. Ro\u0111ene su u okolini Sarajeva (Berta u Bla\u017euju, a Marija u Had\u017ei\u0107ima) kao k\u0107erke \u017eeljezni\u010dkog \u010dinovnika Josipa Bergmana (Joseph Bergmann), u a\u0161kena\u0161koj jevrejskoj porodici porijeklom iz Be\u010da. Iako skromnih primanja, Berta i Marija imale su majku koja je za svoje \u010detiri k\u0107eri odlu\u010dila izboriti \u017eenama nedoku\u010divo u tada\u0161njoj Bosni i Hercegovini: visoko obrazovanje. To je iziskivalo poha\u0111anje gimnazije, te je Marija 1905. upisana u drugi, a Berta u tre\u0107i razred tada osmogodi\u0161nje Velike gimnazije u Mostaru. Tu su, pored obaveznih predmeta, sestre Bergman mogle poha\u0111ati i jevrejsku vjeronauku. Hrvatski dnevni list <em>Narodna obrana<\/em> je sredinom februara 1912. posvetio \u010dlanak \u201cprvom \u017eenskom maturantu u Bosni\u201d, izvje\u0161tavaju\u0107i da je u Mostaru Berta Bergman polo\u017eila ispit zrelosti. Marija je gimnaziju zavr\u0161ila u Sarajevu.<\/p>\n<p>Sestre Bergman su obrazovanje nastavile u Be\u010du, gdje je Marija, zavr\u0161iv\u0161i studij slavistike i germanistike, 1916. odbranila doktorsku disertaciju, a Berta 1918. postala doktor medicine. Tre\u0107a sestra postala je farmaceutkinja, a najmla\u0111a in\u017eenjerka hemije. Vrativ\u0161i se u Bosnu i Hercegovinu kao prva doktorica nauka, Marija Bergman je u me\u0111uratnom periodu predavala \u201cnarodni jezik\u201d u gimnazijama Mostara, Cetinja i Sarajeva. Udala se za gra\u0111evinskog in\u017eenjera Emila Kona i s njim osnovala porodicu u Sarajevu. Berta Bergman je za to vrijeme djelovala u vi\u0161e mjesta Bosne i Hercegovine kao pedijatrica, uklju\u010duju\u0107i Banju Luku. Po davanju otkaza u tamo\u0161njoj Gradskoj bolnici dobila je nov\u010danu nagradu zbog \u201cvelikog po\u017ertvovanja i izlaganja vlastitog \u017eivota neposrednim opasnostima\u201d. Uo\u010di Drugog svjetskog rata radila je kao upravnica \u0160kolske poliklinike u Mostaru, na mjestu dana\u0161njeg (ostatka) hotela Ru\u017ea.<\/p>\n<p>Usponom Nacisti\u010dke partije u Njema\u010dkoj tridesetih godina dolazi i do ja\u010danja antisemitizma u Jugoslaviji. Marija Kon se ve\u0107 kao prosvjetna radnica u Sarajevu borila protiv protousta\u0161kih stavova pojedinih u\u010denica. \u017divot Jevreja je ipak tekao normalno do oktobra 1940. godine, kada vlada ograni\u010dava prava jevrejske djece na srednje i vi\u0161e obrazovanje. Kon je tada s brojnim sarajevskim profesorima osnovala poseban prvi razred gimnazije kako bi se Jevrejima omogu\u0107ilo daljnje \u0161kolovanje.<\/p>\n<p>Polo\u017eaj Jevreja se drasti\u010dno pogor\u0161ao okupacijom Jugoslavije u aprilu 1941. Kon je otpu\u0161tena iz slu\u017ebe, a zatim zatvorena u koncentracioni logor Rab. Berta je stupila u pokret otpora iste godine, te je opskrbljivala partizanske borce sanitetskim materijalom, lije\u010dila ih i davala \u010dasove prve pomo\u0107i. Nakon oslobo\u0111enja logora 1943. Kon se domogla partizanske teritorije i postala direktorica gimnazije u Glini. Njena djeca su se pridru\u017eila partizanima; sin Mihael je poginuo u Dvoru na Uni, a k\u0107erka Mirjana (kasnije Papo) je zarobljena na Igmanu i odvedena u koncentracioni logor Ravensbr\u00fcck. Dr. Bergman je tokom rata dva puta hap\u0161ena, da bi 15. januara 1945. (Marijin ro\u0111endan) bila odvedena u koncentracioni logor Jasenovac i ubijena.<\/p>\n<p>Marija Kon i njena k\u0107erka, kasnije sutkinja i profesorica porodi\u010dnog prava, bile su me\u0111u petinom sarajevskih Jevreja koji su pre\u017eivjeli holokaust. Kon je nastavila prosvjetnu karijeru u Mostaru i Sarajevu, a 1950. pozvana je da u\u010destvuje u stvaranju Katedre za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Bavila se njema\u010dkom knji\u017eevno\u0161\u0107u od 17. do 20. stolje\u0107a, a posebno prevodila\u010dkim radom. te je prva vodila Odsjek za germanistiku i anglistiku. Penzionisala se 1968. godine, ali je nastavila voditi brigu o radu Odsjeka, koji je 1984. organizirao proslavu \u201cizuzetnog jubileja\u201d, njenog 90. ro\u0111endana. Umrla je u Sarajevu 9. augusta 1987. godine.<\/p>\n<p><strong>Ni rije\u010di o dr. Berti Bergman i prof. dr. Mariji Kon nisam \u010duo ni pro\u010ditao u Gimnaziji Mostar, \u0161koli u \u010dije sam prostorije u\u0161ao 103 godine nakon njenih prvih u\u010denica.<\/strong> Danas je to \u0161kola na \u010dijem je \u010delu \u017eena, \u0161kola u kojoj \u017eene \u010dine preko dvije tre\u0107ine administrativnog, tehni\u010dkog i nastavnog osoblja i \u0111a\u010dkog tijela. Svim prirodnim naukama podu\u010davaju isklju\u010divo \u017eene, a ja sam je ipak zavr\u0161io ne znaju\u0107i da je ba\u0161 iz te \u0161kole ravno 100 godina ranije iza\u0161ao \u201c<strong>prvi \u017eenski maturant u Bosni<\/strong>\u201d, mostarska \u201clegendarna doktorica\u201d Berta Bergman. <strong>Ni prva \u017eena s doktoratom u Bosni<\/strong><strong> i Hercegovini<\/strong>, pionirka bosanskohercegova\u010dke germanistike, nije bila vrijedna spomena u \u0161koli koju je poha\u0111ala i u kojoj je radila, a u kojoj danas isklju\u010divo \u017eene predaju svih sedam zastupljenih jezika (uklju\u010duju\u0107i dva koja je Kon predavala kao \u201cnarodni\u201d).<\/p>\n<p>Za doju\u010dera\u0161nje nepoznavanje lika i djela sestara Bergman ne krivim nijednog od svojih profesorica i profesora. Me\u0111u njima je bilo i onih koje mogu kriviti samo za to \u0161to me marginalizacija \u017eena uop\u0107e interesuje. Ideologija koja vlada Mostarom nezamisliva je bez te marginalizacije. Svega dvije ulice u Mostaru nazvane su po \u017eenama, ali budu\u0107i da se radi o ulicama Kraljice Katarine i Kraljice Jelene, jasno je da se na umu imalo propagiranje nacionalne mitologije, a ne ukazivanje na postignu\u0107a \u017eena ni odavanje po\u010dasti zaslu\u017enim Mostarkama. Jednoga dana kada se kona\u010dno promijene sporna imena pojedinih ulica, mo\u017eda se neko usudi spomenuti sestre Bergman. Mo\u017eda se na Ulicu Alekse \u0160anti\u0107a, po kojem je nekada njihova \u0161kola nosila ime, bude nadovezivala ulica nazvana po njima, a ne po \u010dovjeku koji ih je slao u logore, odnosno u smrt. Mo\u017eda.<\/p>\n<p>(<strong>Amsal Me\u0161i\u0107<\/strong>, Prometej.ba)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Izvori:<\/em><\/p>\n<p><em>Anita Dremel; Lada \u010cale Feldman; Lidija Duji\u0107; Rada Bori\u0107; Sandra Prlenda; Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107; Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin: &#8220;Uzdu\u017e i poprijeko: brak, zakon i intimno gra\u0111anstvo u povijesnoj i suvremenoj perspektivi&#8221;, Centar za \u017eenske studije, Zagreb, 2015<\/em><\/p>\n<p><em>Cezar Danon: \u201cSje\u0107anja\u201d, Glasnik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2000<\/em><\/p>\n<p><em>Jakov Danon, Verica Sto\u0161i\u0107: &#8220;Memoari na holokaust Jevreja Krajine\u201d, <cite>Jevrejska op\u0161tina Banja Luka<\/cite><cite>,<\/cite><cite> 2010<\/cite><\/em><\/p>\n<p><em><cite><\/cite>Christoph K\u00f6nig: \u201cInternationales Germanistenlexikon 1800 \u2013 1950\u201d, Walter de Gruyter, 2003<\/em><\/p>\n<p><em>Eli Tauber: \u201cPravednici me\u0111u narodima iz Bosne i Hercegovine\u201d (predavanje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli), 2014<\/em><\/p>\n<p><strong>U bespu\u0107ima interneta nismo uspjeli prona\u0107i nijednu sliku Berte ili Marije Bergman, izuzev ove Bertine slike u naslovu teksta, koja je prona\u0111ena u zborniku radova <em>Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi<\/em>, (Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo 2012). Nadamo se da njihove fotografije negdje postoje: ako netko do\u0111e do njih, molili bismo da se javi na mejl prometej-ba@libero.it.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Godine 1905. u mostarsku Veliku gimnaziju (danas Gimnazija Mostar) po prvi put su upisane djevoj\u010dice. Bile su to Berta (1892-1945) i Marija Bergman (Marie Bergmann; 1894-1987). Trebalo je pro\u0107i pet godina do sljede\u0107eg upisa djevoj\u010dica u mostarsku gimnaziju, a tek je 1913. prvi razred zavr\u0161ila djevoj\u010dica rodom iz Mostara. Pionirsko mjesto u povijesti mostarskog, ali&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11854,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11853"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11855,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11853\/revisions\/11855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}