{"id":11856,"date":"2016-10-11T14:19:09","date_gmt":"2016-10-11T12:19:09","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=11856"},"modified":"2016-10-11T14:19:09","modified_gmt":"2016-10-11T12:19:09","slug":"prve-ucenice-maturantkinje-u-mostarskoj-gimnaziji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=11856","title":{"rendered":"Prve u\u010denice maturantkinje u Mostarskoj gimnaziji"},"content":{"rendered":"
\n
\n
(Tekst koji slijedi objavljen je u knjizi koja je objavljena povodom 75. godi\u0161njice Gimnazije u Mostaru, 1893-1968. godine, autor je tada\u0161nji direktor Mostarske gimnazije Vlajko Skiba)<\/i><\/div>\n
<\/div>\n
<\/a> Emancipacija \u017eene u Bosni i Hercegovini tekla je sporo. Dolaskom austrougarske vlasti u dru\u0161tvenim promjenama osje\u0107a se lagana promjena i u \u017eivotu \u017eena. \u017dene postepeno raskidaju srednjovjekovne obaveze koje su ih dr\u017eale u porodici izolova- ne od spoljnjeg svijeta. Od prvih pla\u0161ljivih koraka do prvih vidnijih promjena u na\u010dinu \u017eivota \u017eena iz na\u0161e patrijarhalne sredine proteklo je dosta vremena. Najvidnije su promjene u \u017eivotu \u017eena iz gra\u0111anskih porodica koje su se brzo prilago\u0111avale u \u017eivotu \u0161to su ga sa sobom donijeli stranci. Sa razvojem \u0161kolstva pojavljuje se i kod \u017eena interesovanje za obrazovanje. Uo\u010davaju\u0107i potrebu o- brazovanja i kod \u017eena mnogi gra\u0111ani \u017eele da omogu\u0107e \u0161kolovanje svojim k\u0107erima. Naj\u010de\u0161\u0107e su zadovoljavani gra\u0111ani sa osnovnim obrazovanjem. Smjeliji i napredniji gra\u0111ani omogu\u0107avali su nakon zavr\u0161enog osnovnog \u0161kolavanja svojoj djeci i \u0161kolovanje u nekim drugim postoje\u0107im \u0161kolama koje su bile namijenjene za obrazovanje \u017eenske djece. Veoma su rijetki oni gra\u0111ani koji su smatrali da je potrebno \u0161kolovati \u017eensku djecu i pripremati ih za vi\u0161e i visoke \u0161kole. Ukoliko su i postojale takve namjere kod roditelja, njih je bilo te\u0161ko realizovati. \u0160kolovanje u gimnazijama u Bosni i Hercegovini nije odmah dozvoljeno za \u017eensku djecu. Tek od 1912. godine dozvoljeno je \u017eenskoj djeci da redovno posje\u0107uju nastavu. Do tada su po obrazovanju \u0161kole \u017eenska djeca mogla privatno polagati razredne ispite. Zbog navedenih razloga ni Gimnazija u Mostaru ranije nije mogla imati me\u0111u svojim u\u010denicima i u\u010denice kao redovne \u0111ake.<\/span><\/div>\n
Prve u\u010denice, koje su privatno po- lagale razredni ispit u Gimnaziji, bile su k\u0107erke raznih austrijskih \u010dinovnika \u0161to su u Bosni i Hercegovini obavljali razne poslove. Zanimljivo je da je Velika gimnazija u Mostaru dvije godine prije nego \u0161to je dozvoljeno \u017eenskoj djeci da se redovno \u0161koluju u gimnaziji imala jednu u\u010denicu koja se pojavila da pola\u017ee ispit zrelosti. U glavnom zapisniku o ispitu zrelosti iz 1910. godine, jesenski rok, nalazi se ime SOFIJA PL. KRUSZELNICKA. Me\u0111u podacima nalazimo da je ro\u0111ena u KRUPI (Bosna) i da je k\u0107i FRANJE KRUSZELNICKOG, savjetnika kod Vrhovnog suda u Sarajevu, kao i podatak da je kao privatna u\u010denica svr\u0161ila nauke u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Sofija pl. KRUSZELNICKA polagala je ispit zrelosti u septembru 1910. godine. Zbog slabe ocjene iz srpskohrvat- skog jezika upu\u0107ena je da izi\u0111e ponovo na ispit za pola godine. Listaju\u0107i zapisnike sa pismenog i usmenog ispita i glavne zapisnike o ispitu zrelosti za 1911. 1912. godinu ne nalazimo nigdje ime SOFIJE pl. KRUSZELNICKE. Vjerovatno je polagala zavr\u0161ni ispit u nekoj drugoj gimnaziji u Bosni i Hercegovini. Nesumnjivo je da je, ako ne prva \u017eena, svakako jedna od prvih \u017eena u Bosni i Hercegovini koja je pristupila polaganju zavr\u0161nog ispita u Gimnaziji. Dvije godine kasnije pojavi\u0107e se prva u\u010denica koja je uspjela da polo\u017ei ispizrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Dakle, u istoj godini kada je dozvoljeno u\u010denicama da budu redovne u\u010denice, Velika gimnazija u Mostaru imala je i prvu \u017eenu koja je polo\u017eila ispit zrelosti. Ta je u\u010denica Berta Bergman, k\u0107i Josipa Bergmana, nadzornika \u017eeljezni\u010dke pruge. Ovaj bri\u017ean roditelj slu\u017ebuju\u0107i u raznim mjestima u Bosni i Hercegovini, gdje su mu se i ra\u0111ala djeca (Bla\u017euj, Had\u017ei\u0107i, Doboj, Visoko) uspio je da svoju djecu \u0161koluje. Interesantno je da su njegove tri k\u0107eri i jedan sin (Berta, Marija, Lujza i Alfred) polo\u017eili ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru.<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
Berta Bergman je sve razrede, od prvog do osmog, polagala privatno u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti polagala je privatno i polo\u017eila ga u februaru 1912. godine. Poslije uspje\u0161nog zavr\u0161etka studija medicine Berta je obavljala ljekarsku du\u017enost u gradu gdje se i \u0161kolovala. Jedno vrijeme bila je u na\u0161oj \u0161koli \u0161kolski ljekar. Ovoj nama dragoj, naprednoj i vrijednoj lije\u010dnici koja je bila cijenjena u gradu Mostaru, usta\u0161ki zlikovci su ugasili \u017eivot u logoru Jasenovac. Njena sestra Marija Bergman 1912. godine u junu polo\u017eila je ispit zrelosti kao druga u\u010denica po redu. Polagala je privatno ispite i maturu kao i njena sestra Berta. Po slije studija i ona se vratila da radi u \u0161koli za koju je vezano njeno \u0161kolovanje. Bila je vrijedan i priznat stru\u010dnjak i pedagog. Danas je poznata kao dr Marija Kon, profesor Sarajevskog univerziteta, koja je odgojila mnoge genericije i dala drago- cijen doprinos svojim osejima, \u010dlancima, kritikama i prevodima iz nje ma\u010dke beletristike i nau\u010dne knji\u017eevnosti. Pisalo je o djelima: BIRGERA, GRIMELSHAVSENA, HAJNEA, KLAJSTA, GETEA, STEFANA CVAJGA, ANE SEGERS, FRANCA VERFELA, B. FRANKA, E. GLEZERA, T. MANA, B. BREHTA, G. GRASA, VELJKA PETROVI\u0106A i IVE ANDRI\u0106A.<\/span><\/div>\n
\u00a0<\/span><\/div>\n
Kuriozitet je da je tre\u0107a po redu u\u010denica koja je polo\u017eila ispit zrelosti u Velikoj gimnaziji u Mostaru opet jedna od sestara Bergman. To je Lujza Bergman. Ona je polo\u017eila ispit zrelosti 1920. godine u ljetnjem roku kao i njen brat Alfred. Lujza Bergman je studirala farmcaiju. Danas je poznata kao Lujza Kr\u010dmar i \u017eivi u Mostaru.<\/span><\/div>\n
Poslije sestara Bergman pojavi\u0107e se mnoge u\u010denice na ispitu zrelosti. Ako posmatramo kojim su redoslje- dom polagale ispit zrelosti u\u010denice po nacionalnosti, do\u0107i \u0107emo do sljede\u0107ih podataka. Nakon sestara Berg- man, koje su po nacionalnosti Jevrejke, prva \u017eena poslije njih bi\u0107e hrvatske nacionalnosti. To je Danica Strelec, k\u0107i Josipa Streleca, gradskog vrtlara. Ro\u0111ena je u Bo\u017ejoj Kovini (Hrvatska). Ona je u svom \u0161kolovanju imala vi\u0161e pote\u0161ko\u0107a od prethodnih maturantkinja. Od pivog do \u010detvrtog razreda polagala je razredne ispite privatno u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Peti razred gimnazije zavr\u0161ila je u Velikoj gimnaziji u Banjoj Luci, \u0161esti u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, sedmi i osmi u Velikoj gimnaziji u Mostaru. Ispit zrelosti Danica Strelec polo\u017eila je 1920. godine u ljetnjem roku. U Mostaru postoji gradsko podru\u010dje koje se zove STREL\u010cEVINA. Po tuma\u010denju ne kih Mostaraca podru\u010dje je dobilo naziv po Josipu Strelecu koji je na tom podru\u010dju imao svoj rasadnik i povrtlarsko zemlji\u0161te.<\/span><\/div>\n
Piva maturantkinja Velike gimnazije u Mostaru je Darinka Kne\u017ei\u0107, k\u0107i Luke Kne\u017ei\u0107a, trgovca. Po nacionalnosti je Srpkinja. Ona je privatno polagala razredne ispite do \u0161estog razreda. \u0160esti, sedmi i osmi razred zavr\u0161ila je kao redovna u\u010denica Velike gimnazije u Mostaru. Kne\u017ei\u0107 Da rinka polo\u017eila je ispit zrelosti 1921. godine u ljetnom roku.<\/span><\/div>\n
Najsporija emancipacija \u017eene odvijala se u muslimanskim porodicama. Naslije\u0111e iz pro\u0161losti i ve\u0107e nepovjerenje od ostalih stanovnika prema \u00bb\u0160vabi\u00ab uticalo je da se \u017eene slabije osloba\u0111aju. Proces oslobo\u0111enja \u017eene bio je neminovan, ali je ona na putu svoje emancipacije nailazila na te\u017ee prepreke. To se mo\u017ee vidjeti i po \u0161kolovanju u\u010denica iz muslimanskih porodica. Fatima Brki\u0107 je prva u\u010denica Muslimanka koja je polo\u017eila ispit zrelosti u Mostarskoj gimnaziji. Ona je bila redovna u\u010denica za sve vrijeme \u0161kolovanja. Ispit zrelosti polo\u017eila je 1936. godine.<\/span><\/div>\n
VLAJKO SKIBA, direktor gimnazije<\/span><\/div>\n
<\/div>\n
(Iz knjige 75. godina Gimnazije u Mostaru 1893 \u2013 1968)<\/div>\n
<\/div>\n
(priredili: Smail \u0160pago, Tibor Vran\u010di\u0107, Ismail Braco \u010campara)<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n<\/div>\n
\n
Objavio\/la smail spago <\/a> <\/span> <\/span> u 12:55<\/abbr><\/a> <\/span><\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(Tekst koji slijedi objavljen je u knjizi koja je objavljena povodom 75. godi\u0161njice Gimnazije u Mostaru, 1893-1968. godine, autor je tada\u0161nji direktor Mostarske gimnazije Vlajko Skiba) Emancipacija \u017eene u Bosni i Hercegovini tekla je sporo. Dolaskom austrougarske vlasti u dru\u0161tvenim promjenama osje\u0107a se lagana promjena i u \u017eivotu \u017eena. \u017dene postepeno raskidaju srednjovjekovne obaveze koje…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11857,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-11856","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11856","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11856"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11856\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11858,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11856\/revisions\/11858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11857"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11856"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11856"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11856"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}