{"id":12038,"date":"2017-01-20T18:04:23","date_gmt":"2017-01-20T17:04:23","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=12038"},"modified":"2017-01-20T18:08:01","modified_gmt":"2017-01-20T17:08:01","slug":"muflon-zivotinja-koje-vise-nema-u-hercegovini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=12038","title":{"rendered":"Muflon &#8211; \u017eivotinja koje vi\u0161e nema u Hercegovini"},"content":{"rendered":"<p><strong><em>Diva Grabovica- hercegova\u010dka atrakcija na obroncima \u010cvrsnice<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 uvijek u Bosni i Hercegovini ima mjesta sa nedirnutom prirodom, poznatih tek uskom krugu zaljubljenika. Jedno od takvih je svakako Diva Grabovica. Afirmacija njenih ljepota je ma\u010d sa dvije o\u0161trice. Re\u0107i da je to podru\u010dje sa najdebljim hladom u Hercegovini mo\u017ee imati za posljedicu da na tu ljepotu navale ljubitelji hladovine, ali i imatelji sa motornom pilom kome rije\u010d hlad ima samo jedno zna\u010denje: \u0161uma. A \u0161uma u BiH, opet, samo jedno zna\u010denje: novac<\/p>\n<p>Divu Grabovicu na ju\u017enim padinama planine \u010cvrsnice nema vi\u0161e tko da \u010duva. Lova\u010dka ku\u0107a je devastirana a lovo\u010duvara vi\u0161e nema ili se boje raditi svoj posao. Tu su krivolovci koji suvereno vladaju ve\u0107 25 godina (\u010detvrt stolje\u0107a).<\/p>\n<p>Nekada je Diva Grabovica bila ekskluzivno lovi\u0161te u kome su svoje lova\u010dke vje\u0161tine upra\u017enjavali velikodostojnici car <strong>Franjo Josip<\/strong>, <strong>kralj<\/strong> <strong>Petar <\/strong>i <strong>Josip Broz<\/strong>. Legenda ka\u017ee da se u lovu na medvjede ovdje oku\u0161ao i francuski predsjednik <strong>Giscard D&#8217;Esteine<\/strong>. Obilje divlja\u010di je garantiralo siguran ulov. Mufloni su bili opasani \u017eicom i imali su samo jedno pojilo na koje su dolazili pojiti.<\/p>\n<p>Koncesiju na lovi\u0161ta u Hercegovine je imalo poduze\u0107e RO \u201eParkovi i nasadi\u201c koje je u svojoj organizaciji imalo OOUR \u201eLov i ribolov\u201c. U to vrijeme vrlo profitabilna grana lovnog turizma. Direktor OOUR- a je bio pokojni ing. Slavko Lovri\u0107, \u010dovjek sa vizijom, veliki ljubitelj prirode i dobar organizator.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 70-ih upravo su djelatnici Parkova odabrali teren za naseljavanje Muflona na prostoru Dive Grabovice i ogradili \u017eicom radi krivolovaca (kojih i je i tada bilo i na koje je tada\u0161nja Milicija vo\u0111ena lovo\u010duvarima organizirala hajke kakve danas\u00a0 postoje samo kod antiteroristi\u010dkih akcija !).<\/p>\n<p>Zvijezda vodilja za ovaj \u010dlanak je jedna od rijetkih fotografija na kojoj je gospodin Marijan Martinovi\u0107 \u2013 Mana, iz Mostara, djelatnik Parkova kako pu\u0161ta mladun\u010de Muflona u prirodu. O Muflonima se vodila briga sve do prolje\u0107a 1992. Od tada svaka budala ima oru\u017eje i svoje mi\u0161ljenje ba\u0161 kao \u0161to ima i debelo meso sa stra\u017enje strane ispod le\u0111a !<\/p>\n<p>Muflona na\u017ealost vi\u0161e nema, nema ni bodljikave \u017eice, valjala je za ogradit \u201emrginje\u201c radi kojih se malogra\u0111ani pa \u010dak i rodbina i dana danas \u201ebodu \u010dakijama\u201c ili pucaju jedni na druge.<\/p>\n<p>No da se podsjetimo te \u017eivotinje i lo\u0161e ljude stavimo barem na tren u drugi plan.<\/p>\n<p>Muflon je predstavnik na\u0161e dlakave divlja\u010di visokog lova \u010diji ekonomski potencijal nije ni izdaleka ostvaren i iskori\u0161tenu mjeri koju na\u0161a lovi\u0161ta i na\u0161i ekonomski resursi omogu\u0107uju. U drugim europskim zemljama posve\u0107ena mu je daleko ve\u0107a pa\u017enja, a njegov uzgoj je ekonomski potpuno opravdan. Mufloni su divlja\u010d Sredozemlja, odgovaraju im suha stani\u0161ta obrasla svjetlijim \u0161umama, s enklavama pa\u0161nih povr\u0161ina i partijama stjenovite &#8211; tvrde podloge.<\/p>\n<p>Skoro sve zahtjevne uvjete stani\u0161ta za muflonsku divlja\u010d zadovoljava veliki prostor ozelenjenog hercegova\u010dkog kr\u0161a. Nakon uklanjanja doma\u0107ih koza hercegova\u010dki kr\u0161 je ozelenio i nastao je novi kvalitet u tome prostoru, s odgovaraju\u0107im potencijalom bio proizvodnje. Te novonastale uvjete i pogodnosti treba iskoristiti za ponovno naseljavanje muflonske divlja\u010di znaju\u0107i da u hercegova\u010dkom kr\u0161u postoje manje ili ve\u0107e oaze, gotove idealne za obitavanje muflona.<\/p>\n<p>Ozelenjeni kr\u0161 je slabo ili gotovo nikako naseljen, siroma\u0161an s divlja\u010di, a treba znati da se njegov bio-proizvodni potencijal mo\u017ee uspje\u0161no valorizirati ponovnim naseljavanjem muflona. U ovim je predjelima obitavao ve\u0107i broj muflona koji su istrijebljeni u tijekom rata, u njima je uzgoj muflona ocijenjen dobrim, pa bi bila velika \u0161teta ne izvr\u0161iti ponovno naseljavanje u ove predjele.<\/p>\n<p>Tako je prije rata u cilju intenziviranja i racionalnog kori\u0161tenja prirodnih potencijala \u201eProgramom razvoja lovstva u BiH\u201c, po\u010detkom sedamdesetih godina, predvi\u0111eno naseljavanje muflona u lovne predjele Hercegovine. Naseljavanje je izvr\u0161eno u lovne predjele, i to: u lovi\u0161ta Vla\u0161tica i Osi\u0161ta &#8211; Trebinje (uograde i u slobodnu prirodu), Diva Grabovica (ograde),Koprivnica (ograde), Istup &#8211; Stolac (u slobodnu prirodu), \u017eaba -Neum (u slobodnu prirodu), Vu\u010djak &#8211; Bosanski Brod (ograde) i Gostovi\u0107 &#8211; Zavidovi\u0107i (ograde). Mufloni su naseljeni s Briona ,iz Kara\u0111or\u0111eva, \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke.<\/p>\n<p>Rezultatima ovog naseljavanja bilo se zadovoljno i naseljavanje je ocijenjeno uspje\u0161nim na svih sedam lokaliteta. Muflon se odli\u010dno prilago\u0111uje uvjetima \u00a0\u017eivota europskog kontinenta i mnogo je ve\u0107i, te\u017ei i trofeji su mu bolji nego na Sardiniji i Korzici, odakle je po\u010detkom 19. vijeka naseljen na europsko kopno. Meso mu je odli\u010dnog ukusa, a rogovi ovna su cijenjen i vrlo lijep trofej. U jakog muflona narastu do 100 cm duljine i 23-25 cm obima pri korijenu roga, a znaju biti te\u0161ki i do \u0161est kilograma. Skroman je u hrani, vjeran stani\u0161tu, vrlo otporan na mnoge bolesti i \u010dini veoma malo \u0161tete.<\/p>\n<p>Muflon se lako uzgaja u ogra\u0111enim lovi\u0161tima. Ta okolnost bi mogla ve\u0107 u bli\u017eoj budu\u0107nosti, uz ostale navedene odlike muflona, biti vrlo presudna i zna\u010dajna za pove\u0107anje ekonomskih interesa uzgoja muflona u opsegu daleko ve\u0107em nego \u0161to smoga do sada imali. U lovi\u0161tima Bosne i Hercegovine primijenjena su do sada dva na\u010dina uzgoja ove divlja\u010di: uzgoj u ogradama (kontrolirani uzgoj) i uzgoj u slobodnoj prirodi. Uzgoju ogradama je dvojak: uzgoj u \u010distom sastavu i uzgoj u mje\u0161ovitom sastavu s jelenom lopatarom i divljom svinjom. U \u010distom sastavu u ogradama uzgajali su se mufloni na lokalitetima Osi\u0161ta &#8211; Trebinje na 700 hektara i Diva \u2013 Grabovica na 112 hektara. U Gostovi\u0107u su gajeni na 396 ha ogra\u0111enog prostora s jelenom lopatarom, a u Koprivnici na 870 ha ograda s jelenom lopatarom, divljom svinjom i divokozom. Stru\u010dnjaci tvrde da minimalna povr\u0161ina ogra\u0111enog prostora za muflonsku divlja\u010d treba da je 150 ha i da po jednom grlu treba obezbijediti3-10 hektara ogra\u0111enog prostora. Ograde su bile podignute od \u017ei\u010danog pletiva 3,2 mm ili okruglog armiranog \u017eeljeza promjera 6 mm, na drvenim, betonskim i \u017eeljeznim stupovima, s visinom ograde 2,00-2,20 metara.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/staging.cidom.org\/?attachment_id=12041\" rel=\"attachment wp-att-12041\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"aligncenter  wp-image-12041\" src=\"http:\/\/staging.cidom.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/Marijan-Martinovi\u0107-Mana.jpg\" alt=\"Marijan Martinovi\u0107 Mana\" width=\"324\" height=\"456\" srcset=\"https:\/\/staging.cidom.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/Marijan-Martinovi\u0107-Mana.jpg 1580w, https:\/\/staging.cidom.org\/wp-content\/uploads\/2017\/01\/Marijan-Martinovi\u0107-Mana-107x150.jpg 107w\" sizes=\"auto, (max-width: 324px) 100vw, 324px\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">Marijan Martinovi\u0107 &#8211; Mana<\/p>\n<p>Muflon je vjeran stani\u0161tu, u povoljnim uvjetima \u017eivotne sredine zadr\u017eava se stalno u neposrednoj blizini predjela u koji je ispu\u0161ten prilikom naseljavanja. Ta okolnost je vrlo povoljna, jer osigurava uspjeh rada na pro\u0161irivanju areala rasprostranjenosti muflona. Povoljan odnos je 1 : 1, a najvi\u0161e 1 : 2 u korist \u017eenki. Mufloni postignu spolnu zrelost rano, mu\u017ejaci ve\u0107 u prvoj godini \u017eivota, a ovce u drugoj. Sposobnost oplodnje, poroda i odgoja dobrog podmlatka zadr\u017ee do visoke starosti. Sve ovce su spolno zrele i u pravilu budu oplo\u0111ene u starosti od godinu i po. Jedan ovan star tri i vi\u0161e godina mo\u017ee oploditi i pet ovaca.<\/p>\n<p>Zastoj rasta roga nastupa izme\u0111u osam i deset godina starosti. Muflon se pari u oktobru i novembru. Parenje traje pet \u0161est tjedana, pa jaki ovnovi u to vrijeme izgube dosta na te\u017eini i ne stignu se do zime oporaviti, pa \u010desto stradaju od zimskih nepogoda. Zato ne treba odstrjeljivati ovnove srednje dobi, ve\u0107 samo one stare.<\/p>\n<p>Kod uzgojnog odstrjela treba se usmjeravati i na uklanjanje jedinki koje pokazuju znakove nekada\u0161njeg kri\u017eanja s doma\u0107im ovcama i na uklanjanje primjeraka s lo\u0161im oblikom trofeja. Ovca nosi 21-23 sedmice, a u martu-aprilu ojanji jedno do dva janjeta. Janje si\u0161e preko pola godine.<\/p>\n<p>Muflon je izrazito \u0161umska \u017eivotinja, pa ipak u prili\u010dno velikoj mjeri posje\u0107uje susjedne poljoprivredne povr\u0161ine u potrazi za hranom. Mufloni koji se uzgajaju u slobodnoj prirodi mogu napraviti \u0161tetu ponekad i do 30 posto. Zbog toga je neophodno kod mjera osiguranja povoljnih prehrambenih odnosa u lovi\u0161tu, uz mjere pobolj\u0161avanja i restitucije prirodne prehrambene baze, stvoriti i dovoljne poljoprivredne povr\u0161ine namijenjene isklju\u010divo divlja\u010di. Time \u0107e se muflon u velikoj mjeri odvratiti od izlaska na poljoprivredne povr\u0161ine koje imaju drugu namjenu.<\/p>\n<p>Muflonska divlja\u010d u slobodnoj prirodi uzgajala se na planini \u017eaba kod Neuma i u kanjonu Radimlje kod Stoca. U ovom uzgoju steklo se i pored ostalog i ova iskustva: muflonska divlja\u010d je skromnih zahtjeva i ostala je vjerna mjestu naseljavanja. Na usjevima pri\u010dinjava znatne \u0161teta, pa je potrebno prije naseljavanja muflona izvr\u0161iti biotehni\u010dko ure\u0111ivanje lovi\u0161ta, podizanjem pa\u0161nih povr\u0161ina, zasijavanjem i zasa\u0111ivanjem omiljenog mu krmnog bilja, vo\u0107karica i drugog bilja. Zato za naseljavanje ove divlja\u010di u slobodnu prirodu treba prethodno osigurati \u0161iru dru\u0161tvenu podr\u0161ku svih subjekata u prostoru i stalno obnavljati povr\u0161ine pod krmnim biljem. Vrlo je va\u017eno utvrditi rejone kretanja stada i starijih muflona. Svake godine izvr\u0161en je uvid u rano prolje\u0107e u stanje divlja\u010di. Uvijek je na\u0111ena na uobi\u010dajenim obitavali\u0161tima i kada bi je prisutnost lovaca pokrenula, iza\u0161la bi na uobi\u010dajene staze kretanja, poredana u kolonu, tako da se svako grlo moglo dobro osmotriti i usporediti njegovu kvalitetu. Grla su ocijenjena kao zdrava, tjelesno jaka i sposobna da obe\u0107avaju perspektivnu populaciju, iako tada nije vr\u0161en uzgojni i selektivni odstrjel. Uzgajiva\u010dima se preporu\u010duje da od samog po\u010detka naseljavanja strogo po\u0161tuju i provode principe uzgojnoga, selektivnog i sanitarnog odstrjela. To se mora provoditi jer je osnovni cilj uzgoja dobivanje kvalitetnih trofeja, za kojima u svijetu vlada veliki interes.<\/p>\n<p>Muflon je vrlo plah i oprezan, pa se primjenom raznih pla\u0161ila mogu sprije\u010diti \u0161tete na poljoprivrednim usjevima. Za uzgoj muflonske divlja\u010di neophodno je da ona ima stalni mir u lovi\u0161tu. Uzgajiva\u010di na mir moraju posebno paziti jer ova divlja\u010d ima potrebu za potpunijim mirom od druge divlja\u010di. Samo uz mir mogu se krda neometano razmno\u017eavati, imati kvalitetne jedinke koji \u0107e darivati kvalitetne trofeje. Krda su vrlo pla\u0161ljiva i sklona pani\u010dnom bijegu, \u0161to je u predjelima kr\u0161a veoma opasno i pogubno. Jako je ranjiva od pasa skitnica, koji mogu napraviti pravu pusto\u0161. Prisutnost vuka, risa i \u0161akala nije preporu\u010dljiva u lovi\u0161tu muflonske divlja\u010di. Dr\u017ee\u0107i se navedenih principa, predio gdje se izvr\u0161i naseljavanje muflona za nekoliko godina \u0107e izrasti u reproduktivni centar iz kojega \u0107e se divlja\u010d mo\u0107i naseljavati i u ostale predjele, od koji su najaktuelniji predjeli ozelenjenog hercegova\u010dkog kr\u0161a.<\/p>\n<p>Manuel Martinovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Diva Grabovica- hercegova\u010dka atrakcija na obroncima \u010cvrsnice Jo\u0161 uvijek u Bosni i Hercegovini ima mjesta sa nedirnutom prirodom, poznatih tek uskom krugu zaljubljenika. Jedno od takvih je svakako Diva Grabovica. Afirmacija njenih ljepota je ma\u010d sa dvije o\u0161trice. Re\u0107i da je to podru\u010dje sa najdebljim hladom u Hercegovini mo\u017ee imati za posljedicu da na tu&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12039,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-12038","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige-i-clanci","category-3","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12038"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12043,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions\/12043"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12039"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}