{"id":544,"date":"2015-07-06T21:39:16","date_gmt":"2015-07-06T20:39:16","guid":{"rendered":"http:\/\/staging.cidom.org\/?p=544"},"modified":"2015-12-20T15:11:09","modified_gmt":"2015-12-20T14:11:09","slug":"mostar-anticki-spomenici-zavrsili-na-ulici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/staging.cidom.org\/?p=544","title":{"rendered":"Mostar: Anti\u010dki spomenici zavr\u0161ili na ulici"},"content":{"rendered":"<p>Grupa mladih arheologa iz Mostara ovih je dana privukla pa\u017enju medija na sebe nakon \u0161to su na internet-stranici svog neformalnog udru\u017eenja &#8220;Arheon&#8221; objavili da su bukvalno sa ulice spasili jedan anti\u010dki reljef, zapravo jedan od najstarijih ikada prona\u0111enih spomenika na \u0161irem mostarskom podru\u010dju.<\/p>\n<p><strong>Tekst Mirsada Behrama<\/strong><\/p>\n<p>Cijeli slu\u010daj zapravo je razotkrio koliko se u BiH ve\u0107 decenijama ne vodi nikakva briga o mnogim segmentima dru\u0161tvenog \u017eivota, pa su tako zapostavljene i institucije koje se bave o\u010duvanjem spomenika kulturno-historijske ba\u0161tine. Ispa\u0161taju hiljadama godina stari artefakti, zbog \u010dije ugro\u017eenosti bi se u modernom, razvijenom svijetu cijelo dru\u0161tvo podiglo &#8220;na noge&#8221;.<\/p>\n<p>Neformalno udru\u017eenje &#8220;Arheon&#8221; saop\u0107ilo je kako su njegovi mladi aktivisti spasili jedan anti\u010dki reljef koji se ve\u0107 preko 20 godina nalazio u \u0160anti\u0107evom parku, u starom dijelu Mostara, u frekventnoj, Titovoj ulici.<\/p>\n<p>Oko 2.000 godina star, reljef je bio dio Arheolo\u0161kog parka ispred obli\u017enjeg, predratnog sjedi\u0161ta Muzeja Hercegovine, gdje se danas nalazi mostarska Medresa. Nakon rata, arheolo\u0161ki predmeti su preneseni na tri razli\u010dite lokacije, a jedna od njih je i park Alekse \u0160anti\u0107a.<\/p>\n<p>O kakvom se reljefu radi, obja\u0161njavaju mladi arheolozi Damir Ugljen i Marko Bari\u0161i\u0107:<\/p>\n<p>\u201eImamo prikaz dvije mu\u0161ke figure. To su bra\u0107a blizanci, sinovi Zeusa. Jedan je polubog, a drugi je obi\u010dni smrtnik. Obi\u010dno se prikazuju u istim odijelima, i frizure tako\u0111er iste imaju, tako da je vrlo te\u0161ko raspoznati koji je Kastor, a koji je Poluks\u201c, poja\u0161njava Ugljen.<\/p>\n<p>\u201eCijela pri\u010da ide tako da je jedan sin smrtnika, a jedan besmrtnika &#8211; Zeusa, tako je ispalo da \u0107e jedan biti besmrtnik, a jedan smrtnik. Ali po\u0161to su bili blizanci, besmrtnik se odrekao svoje besmrtnosti da bi bio sa svojim bratom. I onda je Zeus, potaknut tom ljubavlju koju je vidio izme\u0111u njih, pretvorio ih u zvijezde\u201c, navodi Bari\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>Saradnjom mladih arheologa, zvani\u010dne Agencije Stari grad i Muzeja Hercegovine, reljef &#8211; koji je prona\u0111en \u0161ezdesetih godina na podru\u010dju \u010capljine &#8211; preba\u010den je u dvori\u0161te navedenog Muzeja. Tako je anti\u010dki reljef odnesen iz \u0160anti\u0107evog parka, ali je na toj lokaciji ostalo jo\u0161 vrijednih spomenika.<\/p>\n<p>\u201eOvdje se nalazi pored nas jedan kasnoanti\u010dki sarkofag, koji pro\u017eivljava istu sudbinu kao i taj reljef. Iz prostorija Muzeja je nakon rata preba\u010den u Park Alekse \u0160anti\u0107a, i jo\u0161 uvijek, 20 godina nakon toga, stoji tu. Svom sre\u0107om da se radi o velikim dimenzijama kamena i vrlo ga je te\u0161ko pomaknuti i bilo \u0161ta uraditi na njemu\u201c, obja\u0161njava arheolog Udru\u017eenja &#8220;Arheon&#8221; Damir Ugljen.<\/p>\n<p>Jedan od spomenika je i i\u0161aran grafitima. O \u010demu se radi, mladi arheolog Marko Bari\u0161i\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n<p>\u201eOvo je dio jednog nadgrobnog oltara koji je stajao iznad groba, nekog groba u rimskom vremenu, ovdje negdje u Hercegovini. Evo vidimo kako se pona\u0161amo prema takvim spomenicima &#8211; on je i\u0161aran, nalazi se usred parka, neza\u0161ti\u0107en kompletno. To je, zapravo, pokazatelj koliko nam je stalo do kulturne ba\u0161tine.\u201c<\/p>\n<p>Muzej Hercegovine jeste nadle\u017ena institucija za arheolo\u0161ke spomenike, ali direktor tog Muzeja Asim Krhan govori nam da se nalaze u te\u0161koj situaciji, kao uostalom i ostale institucije tog tipa u BiH:<\/p>\n<p>\u201eMoram re\u0107i da od objekata i zgrade koju je prije rata imao, Muzej od rata egzistira u dvije spomen-ku\u0107e i izlo\u017ebenom prostoru kule Starog mosta, zna\u010di to su ipak prostori koji sa stanovi\u0161ta arheologije nisu neki dobri uslovi\u201c, navodi Asim Krhan.<\/p>\n<p>Muzeju, koji bi se trebao brinuti o \u010duvanju i prezentaciji arheolo\u0161kog blaga, nedostaje i stru\u010dnog kadra. Direktor Asim Krhan ka\u017ee da \u0107e u\u010diniti koliko je u njihovoj mo\u0107i da po muzejskim standardima arheolo\u0161ki spomenici dobiju svoj izlo\u017ebeni prostor:<\/p>\n<p>\u201eMo\u017eemo re\u0107i da arheolo\u0161ka zbirka u nekim prioritetima toliko godina nakon rata jo\u0161 nije do\u0161la adekvatno na dnevni red zato \u0161to smo nekim drugim zbirkama dali do sada prioritet, prije svega arhivistici, koju smo morali digitalizirati i spa\u0161avati od propadanja, kao i etnografskoj zbirci, koju radimo zadnjih nekoliko godina\u201c, konstatuje direktor.<\/p>\n<p>Spa\u0161avanje makar jednog reljefa je, za po\u010detak, kakav-takav napredak, smatra mladi arheolog Damir Ugljen:<\/p>\n<p>\u201eZa sada je napravljen veliki pomak samim tim \u0161to reljef vi\u0161e nije na ulici. Prakti\u010dno je bio na ulici. Sad se nalazi u prostorijama Muzeja Hercegovine, u ku\u0107i D\u017eemala Bijedi\u0107a\u201c, ka\u017ee Ugljen.<\/p>\n<p>Ina\u010de, grupa arheolo\u0161kih predmeta u \u0160anti\u0107evom parku i Muzeju Hercegovine samo je dio historijskog blaga sa tog podru\u010dja. Prema knjizi, koju je napisala profesorica Snje\u017eana Vasilj sa mostarskog Sveu\u010dili\u0161ta, na \u0161irem podru\u010dju Hercegovine ima oko dvije i po hiljade arheolo\u0161kih lokaliteta. Zato mladi arheolozi predla\u017eu da se \u010dim prije osnuje Arheolo\u0161ka zbirka u zatvorenom prostoru, gdje bi se od zuba vremena sa\u010duvala ve\u0107ina do sada prona\u0111enih predmeta.<\/p>\n<p>Ali to je tek dio napora koji se u razvijenom svijetu preduzimaju na za\u0161titi naslije\u0111a. U tim zemljama su predvi\u0111ene najstro\u017ee kazne za o\u0161te\u0107ivanje kulturno-historijske ili prirodne ba\u0161tine, ka\u017ee nam dr. Danijel D\u017eino, predava\u010d na Odjelu anti\u010dke povijesti i hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyju, Australija:<\/p>\n<p>\u201eMislim da bi se javnost podigla, mediji bi se podigli i mislim da bi zakonodavci \u2013 bilo lokalni, bilo federalni \u2013 morali djelovati jer bi bili pod pritiskom javnosti, tako da bi po\u010dinitelji bili ka\u017enjeni, ili budu\u0107i po\u010dinitelji bi bili ka\u017enjeni za primjer, tako da mislim da takve stvari se ne bi tolerirale\u201c, konstatuje D\u017eino.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa mladih arheologa iz Mostara ovih je dana privukla pa\u017enju medija na sebe nakon \u0161to su na internet-stranici svog neformalnog udru\u017eenja &#8220;Arheon&#8221; objavili da su bukvalno sa ulice spasili jedan anti\u010dki reljef, zapravo jedan od najstarijih ikada prona\u0111enih spomenika na \u0161irem mostarskom podru\u010dju. Tekst Mirsada Behrama Cijeli slu\u010daj zapravo je razotkrio koliko se u BiH&hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11410,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-544","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-arheologija","category-7","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/544","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=544"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/544\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9401,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/544\/revisions\/9401"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11410"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=544"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=544"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=544"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}