ZABORAVLJENA PRAPOVIJESNA ‘PIRAMIDA SUNCA’ – tzv. Sridnja Gomila NALAZI SE NA SPEKTAKULARNOM POLO\u017dAJU IZNAD MOSTARA NAD KANJONOM<\/p>\n
Pi\u0161e: Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije<\/strong><\/p>\n Bez ikakve sumnje je opravdana \u010dinjenica da je dana\u0161nji najprepoznatljiviji turisti\u010dki simbol, odnosno brend grada Mostara u okolici pa i u svijetu – srednjovjekovni Stari most koji je uvr\u0161ten i pod samu UNESCO ba\u0161tinu. Rije\u010d je o vrhunskom kulturno-povijesnom spomeniku – ili graditeljskoj ba\u0161tini predstavljenoj svima poznatoj vizuri starog kamenog lu\u010dnog mosta preko rijeke Neretve s velikim kulama s obje strane kraja mosta na obalama. No pored Starog mosta, Mostar posjeduje jo\u0161 jedno, s obzirom na starost i oblik, svojevrsno pravo arheolo\u0161ko \u010dudo, koje je me\u0111utim javnosti pa i stru\u010dnjacima, gotovo u potpunosti nepoznato. Potencijalna atraktivnost i misti\u010dnost krije se u tome, \u0161to je rije\u010d ni manje ni vi\u0161e ve\u0107 o drevnoj kamenoj prapovijesnoj piramidi ili piramidolikoj gra\u0111evini stepenaste konstrukcije u cijelosti izgra\u0111enoj od strane drevnih najvjerojatnije prailirskih bron\u010danodobnih stanovnika ovog podru\u010dja, koje ustvari mo\u017eemo slobodno nazvati pramostarcima. Osim ove prapovijesne kultne gra\u0111evine u obliku stepenaste piramide stare oko 3000 godina, mo\u017eda i vi\u0161e, na ovom istom podru\u010dju uzdu\u017e hrbata s ju\u017ene strane fascinantnog poput Paklenice, kanjona Podru\u017eje, razotkriveni su ostaci drevnog bron\u010danodobnog grada neposredno iznad Domazetovih ku\u0107a, uz \u0161to su jo\u0161 razotkriveni ostaci dviju tako\u0111er piramidolikih prapovijesnih gomila uvi\u0161e prema samom vrhu ruba klisure, pri \u010demu se na prvoj gornjoj piramidolikoj ‘gomili’ nalazi mjestimi\u010dno o\u010duvan i pravi megalitski (kiklopski) zid od ogromnih neobra\u0111enih blokova vapnenca. Sve ove zaboravljene prapovijesne gra\u0111evine nalaze se na krajnjem obodu brda Orlac sjeverozapadno od Vihovi\u0107a.<\/p>\n Pojedini \u0107e vjerojatno ovu prapovijesnu ‘mostarsku piramidu’ poku\u0161ati dovesti u vezu s tzv.’viso\u010dkim piramidama’ odnosno piramidolikim brdima od neogenskih sedimenata kod Visokog u srednjoj Bosni, no takva veza uop\u0107e ne postoji, niti se ovo mo\u017ee dovesti u bilo kakvu vezu. Prvenstveno u startu kao glavni razlog nepostajanja bilo kakve veze izme\u0111u ove mostarske prapovijesne bron\u010danodobne piramide (kao i drugih hercegova\u010dkih ilirskih ‘piramida’ -da! ima ih jo\u0161) i viso\u010dkih ‘piramida’ – treba navesti to da u slu\u010daju tzv.viso\u010dkih piramida ne postoji zasada jo\u0161 niti jedan svima jasno o\u010diti dokaz da je nekoliko \u010ditavih brda u okolici Visokog, navodnih piramida – uop\u0107e izgra\u0111eno od ljudske ruke, dok se mostarske piramidalne gomile kao ljudske gra\u0111evine vide doslovno iz svemira, tj. na satelitskim snimcima, a pogotovo pobli\u017eim pogledom. Pravo \u010dudo stoga predstavlja ovaj (pra)ilirski stepenasti piramidalni tumulus, koji ustvari nije tumulus ve\u0107 jedna drevna, kamena kultna ili obredna (ritualna) gra\u0111evina locirana neposredno na padini strmog vapnena\u010dkog brda iznad sjeverozapadnog dijela grada Mostara.<\/p>\n Glavne zasluge otkri\u0107a i javnog predstavljanja ove jedinstvene prapovijesne gra\u0111evine, ne samo mostarske i hercegova\u010dke, ve\u0107 i u okviru \u010ditavog prapovijesno-ilirskog prostora od Istre, preko Dalmacije, jugozapadne i jugoisto\u010dne Bosne, \u010ditave Hercegovine, pa do Crne Gore, pripadaju arheologu Petru Ore\u010du, koji je ovaj arheolo\u0161ki lokalitet razotkrio krajem 80ih god.i po\u010detkom 90 ih god. pro\u0161log stolje\u0107a, pri \u010demu je \u010dak iznio i njegov relativno detaljan opis uz subjektivnu konotaciju i osvrt namjene ovog objekta u prapovijesti. No, kako je na\u017ealost gotovo odmah nakon ovog otkri\u0107a zapo\u010deo rat na ovim prostorima, tako karakteristike, pa i znanje o samom postojanju ovakve prapovijesne ba\u0161tine, padaju u potpuni zaborav. Ipak, ono \u0161to je najsvjetlija to\u010dka jest to da je upravo mo\u017eda zbog te zaboravljenosti, ova drevna kamena gra\u0111evina ostala u velikoj ve\u0107ini dobro o\u010duvana pri \u010demu ogromno \u010dudo predstavlja sama takva \u010dinjenica da su na objektu ostale gotovo u izvornom arhitektonskom obliku o\u010duvane terase izgra\u0111ene prije vi\u0161e od 3000 godina. Nedavnim terenskim obilaskom ovog prostora kao i same ove drevne stepenaste piramide od strane autora prona\u0111eni su i drugi drevni kameni prailirski objekti uvi\u0161e od same piramide pri \u010demu se posebice isti\u010de najgornja tako\u0111er piramidolika gomila na najvi\u0161oj isturenoj stijeni na spektakularnoj poziciji iznad kanjona Podru\u017eje s pogledom na \u010ditavo mostarsko podru\u010dje.<\/p>\n Starost, pripadnost i drevna namjena mostarske prapovijesne piramide: Uva\u017eavaju\u0107i sve ove jasno uo\u010dljive karakteristike, mo\u017eemo slobodno kazati kako Mostar posjeduje, uz svjetski poznati Stari most, jo\u0161 jedan povijesno-arheolo\u0161ki brend, koji \u0107e u posve sigurno u budu\u0107nosti postati vrijedan valorizacije, za\u0161tite i promid\u017ebe, kako u turizmu tako i u edukativnom smislu. Najbolji prijedlozi za po\u010detni oblik valorizacije ove zaboravljene mostarske kulturno-povijesne ba\u0161tine jest prvotno kompletno ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanje od vegetacije okolo kao i na samoj drevnoj piramidi tijekom kasnojesenskog, zimskog ili ranoproljetnog perioda, nakon \u010dega se mo\u017ee urediti i sama pristupna stazica do ove drevne gra\u0111evine, kao i do onih smje\u0161tenih uvi\u0161e iznad nje. Ovo \u0107e zasigurno biti zanimljivo svim ljubiteljima planinarenja, trekinga i avanturizma, posebice planinarskim dru\u0161tvima koji djeluju na ovom dijelu Mostara, pogotovo stoga \u0161to je upravo pristupna staza prema ovim mostarskim ‘piramidama’ danas gotovo zaboravljena planinarska staza ranije ozna\u010dena znakovima. Te, ono \u0161to je svakome jednostavno dostupno jest \u010dinjenica da se iz gotovo svih dijelova grada Mostara s malo boljim fotoaparatom mo\u017ee zumirati i jasno dobro uslikati ova drevna kamena piramida, pri \u010demu se najbolja takva mogu\u0107nost pru\u017ea fotografiraju\u0107i iz sjevernih mostarskih kvartova – Centar II, Rudnik, Zalik, Vihovi\u0107i i Skakala.<\/p>\n No, gledaju\u0107i ranije genijalne istra\u017eiva\u010dke radove iznimnog bosanskohercegova\u010dkog arheologa Petra Ore\u010da, uvi\u0111a se postojanje jo\u0161 ovakvih sli\u010dnih prapovijesnih (bron\u010danodobnih) kamenih ozidanih gra\u0111evina s oblikom gotovo prave piramide. Ovom prilikom mo\u017eemo samo otkriti ovdje, da se jedna takva gotovo prava prapovijesna piramida opisana u jednom ranijem Ore\u010dovom radu, krije u posu\u0161koj op\u0107ini, a druga na prostoru ljubu\u0161ke op\u0107ine. Uz ove ranije prona\u0111ene, no danas potpuno zaboravljene Ore\u010dove hercegova\u010dke prailirske piramide, od strane autora su i u drugim dijelovima Hercegovine detektirani prapovijesni ili pak ilirski ‘tumulusi’ kostruirani, odnosno izvorno izgra\u0111eni u obliku gotovo pravilnih piramida. Te se stoga kao glavni i najzanimljiviji zaklju\u010dak mo\u017ee re\u0107i to da vrijeme razotkrivanja pravih drevnih kamenih prapovijesnih piramida na prostoru ove zemlje tek predstoji, a takve, i zasada jedine, bosanskohercegova\u010dke prave drevne piramide nalaze se diljem hercegova\u010dkog kr\u0161kog podru\u010dja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" ZABORAVLJENA PRAPOVIJESNA ‘PIRAMIDA SUNCA’ – tzv. Sridnja Gomila NALAZI SE NA SPEKTAKULARNOM POLO\u017dAJU IZNAD MOSTARA NAD KANJONOM Pi\u0161e: Mr.sc.Goran Glamuzina dipl.ing.geologije Bez ikakve sumnje je opravdana \u010dinjenica da je dana\u0161nji najprepoznatljiviji turisti\u010dki simbol, odnosno brend grada Mostara u okolici pa i u svijetu – srednjovjekovni Stari most koji je uvr\u0161ten i pod samu UNESCO ba\u0161tinu.…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11412,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-560","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arhiva-arheologija","category-7","description-off"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/560","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=560"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/560\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":9400,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/560\/revisions\/9400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=560"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=560"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/staging.cidom.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=560"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nU radu Petra Ore\u010da (Prapovijesna sveti\u0161ta kod Mostara i u Miletini kod Ljubu\u0161kog,Godi\u0161njak br.29, Sarajevo, 1991) dan je dosta detaljan opis ovog stepenastog piramidalnog ‘tumulusa’ gdje se uz opis same gra\u0111evine daju \u010dinjenice i same svrhe ili namjene kori\u0161tenja ovog objekta u vremenu kad je izgra\u0111en. U pogledu arhitekture nedavnom autorovom prospekcijom uvidjelo se da \u010ditav izgra\u0111eni tumulus ima pribli\u017ean oblik blago zaobljene izdu\u017eeno kvadrati\u010dne piramide koja sadr\u017ei tri strane sa stepenastim zidovima, dok je sa sjeverozapadne strane prislonjena uz prirodnu vapnena\u010dku strminu. Petar Ore\u010d u svom radu gdje i po prvi put daje opis ovog objekta, navodi i opisuje 5 do 6 terasa sa ju\u017enih strana te ih u skici tlocrta iscrtava dosta kru\u017eno. No autorovim snimanjem i prospekcijom (fotogalerija-dolje) uvidjelo se da broj izgra\u0111enih ozidanih terasa ili stepenica ve\u0107i i iznosi najmanje 8 stepenica, pri \u010demu su one najdonje i najni\u017ee pri samoj bazi piramide slabije prepoznatljive jer su se osule usljed dugog vremenskog perioda, potresa, atmosferilija, snjega, vode i sli\u010dno. Osim toga zapa\u017eeno je kako su pri vr\u0161nim stranama gornje terase konstruirane vi\u0161e u prelazu pod pravim kutem negoli polukru\u017eno kako je to Petar Ore\u010d skicirao, pri \u010demu su se tako\u0111er ovi djelovi rubova strana osuli te se tek djelomi\u010dno naziru. Iznad gornje strane izvan zapadnog ruba ‘tumulusa’ od strane autora prona\u0111eni su postavljeni grani\u010dni megaliti velikih dimenzija u obliku megalitskog zida, koji u ranijem Ore\u010dovom radu nisu bili opisivani. No, najzanimljivija od svega jest sama svrha ili namjena ovoga jedinstvenog arheolo\u0161kog objekta u domeni prapovijesti. Gotovo neosporno se, i od strane Ore\u010da kao i drugih navedenih arheologa u ovom radu, daje zaklju\u010dak kako je rije\u010d o specijalnoj kultnoj prapovijesnoj gra\u0111evini na kojoj su izvo\u0111eni posebni obredi. Petar Ore\u010d tom prilikom iznosi izvanredan opis vrlo vjerojatne svrhe ove mostarske piramide, a to je da je ona slu\u017eila, ba\u0161 poput majanskih i aste\u010dkih piramida, za drevne obrede po\u0161tivanja sunca pri \u010demu su se najvjerojatnije takvi obredi odvijali na dan zimskog ili ljetnog solsticija. S obzirom na ovakvu jedinstvenu arhitekturu u obliku stepenaste piramide kakva nije o\u010duvana gotovo ni u jednog za sada poznatog prapovijesnog tumulusa na prostoru od Istre pa do Crne gore, kao i s obzirom na prostorno-reljefni polo\u017eaj na visokom rubu klisure iznad kanjona, okrenutim prema isto\u010dnim i ju\u017enim stranama, gotovo je nedvojbeno da se s ove mostarske piramide \u0161tovalo izlaze\u0107e sunce, temeljem \u010dega se potpuno opravdano ova piramida mo\u017ee nazvati mostarska piramida sunca.<\/p>\n